Naslovnica uredništvo
 

Intervju
 
Tema broja
 
Čuvari zdravlja
 
Aktivno i zdravo starenje
 
Mentalno zdravlje
 
Zdravstvena ekologija
 
Farmakoterapija
 
Mikrobiologija i zdravlje
 
Građanske inicijative
 
Škola i zdravlje
 
Brojke govore
 
Feljton
 
  God. 6. Br. 14 / 2019.
 
 
 

tema broja

 

 

 

Menopauza

 

 

 

 

Ana Puljak, dr.med.
Nastavni zavod za javno zdravstvo
„Dr. Andrija Štampar“

 

Što trebamo znati o menopauzi?

Žena je intuicija. Nježnost. Snaga. Žena je dodir. Riječ. Poveznica. Središte života.
Što nas određuje ženom? Spolni kromosomi? Hormoni? Majčinstvo? Životne uloge? Doživljene priče? Sve to...i još mnogo više.

Jesmo li manje žene ulaskom u menopauzu? Naravno da ne. No, ulazak u menopauzu je velika životna prekretnica. Svakodnevno milijuni žena u svijetu ulaze u tu fazu života. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2030. godine 1,2 milijarde žena biti u dobi od pedeset godina ili više, što je gotovo trostruko više nego 1990. godine. Sve veći broj žena može očekivati da će živjeti još nekoliko desetaka godina nakon menopauze. Međutim, produženje života nosi i porast učestalosti bolesti i stanja koja mogu biti povezana s prestankom stvaranja estrogena u srednjoj životnoj dobi.

Što je menopauza?

Menopauza je razdoblje u životu žene, kada počinje slabljenje cikličnog rada jajnika, a menstrualni ciklusi i krvarenja prestaju. O menopauzi se govori kada žena nije imala menstruaciju barem proteklih 12 mjeseci. Prosječna dob ulaska žene u menopauzu je oko 50. godine, ali može se javiti i ranije, oko 40. godine.

Koje se fiziološke (tjelesne) promjene događaju u menopauzi?

Fiziološki je menopauza povezana s padom funkcije jajnika i padom, odnosno prestankom reprodukcijske funkcije žene. Jajnici postaju sve manje podložni utjecaju luteinizirajućeg (LH) i folikul stimulirajućeg (FSH) hormona, odnosno sve manje luče potrebne količine estrogena i progesterona zbog čega ovulacija prestaje.

Radi smanjenog lučenja hormona dolazi do brojnih tjelesnih promjena: atrofije grudnog tkiva i genitalnih organa, suhoće rodnice (stanjuje se sluznica i mijenja bakterijska flora), smanjivanja gustoće kostiju uz povećan rizik za razvoj osteoporoze, gubitka mišićne elastičnosti, promjena na krvnim žilama. Eksperimentalna istraživanja na životinjama utvrdila su da estrogeni usporavaju nastanak ateroskleroze. Potvrđeno je da estrogeni kod ljudi smanjuju razinu lošeg i povećavaju razinu dobrog kolesterola. Zaštitni učinak estrogena nakon menopauze nestaje.

Kako žena osjeća ove promjene?

Simptomi koje žena osjeća u ovom razdoblju mogu biti različiti - od blagih do dramatičnih. Valove vrućine tzv. „valunge“ doživljava 75%  žena, a manifestiraju se osjećajem iznenadne vrućine i znojenja, relativno su kratkog trajanja, dok nakon njih mogu nastupiti hladnoća i drhtavica. Valunzi mogu trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina (najčešće od tri do pet). Nastaju zbog  poremećaja rada centra za regulaciju tjelesne temperature koji se nalazi u mozgu, a koji je osjetljiv na smanjenje razine estrogena (iako se potpuno točan mehanizam još ne zna). Valunzi mogu biti praćeni ubrzanim radom („lupanjem“) srca te osjećajem uznemirenosti. Ponekad je prisutan i osjećaj panike. Kod nekih žena mogu se javiti i bolovi u mišićima, češće urinarne infekcije, učestalo mokrenje.

Zbog suhoće rodnice, spolni odnos može postati bolan. Ako se razvije osteoporoza, mogu se pojaviti iznenadni i učestali prijelomi nakon beznačajnih i blagih trauma. Žene koje su prije bile sklone depresivnom ponašanju mogu još više izgubiti interes za uobičajene sadržaje, osjetiti kronični umor i potištenost ili manifestirati depresiju. Međutim, neke žene menopauzu doživljavaju kao razdoblje promjene u kojem još više osvješćuju sebe, preuzimaju nove uloge u životu, ostvaruju veću ispunjenost životom i unaprjeđuju svoje odnose.

Kako se pripremiti za menopauzu?

Menopauzu i promjene koje ona donosi potrebno je preduhitriti usvajanjem pozitivnih životnih navika kao što su: prestanak pušenja, redovita tjelesna aktivnost, umjerenost u unosu alkohola, umjerenost u unosu masti (zasićenih masnih kiselina, odnosno masti životinjskog porijekla) i soli te unos dovoljne količine vitamina, minerala i vode.

U svakodnevnu prehranu je potrebno uključiti što više žitarica, kao i soju, odnosno pripravke od soje (mlijeko, sir, namazi, ulja). Riba (posebno sitna plava riba) i morski plodovi, zbog omega masnih kiselina i kalcija, neophodni su za zaštitu stijenki krvnih žila (zaštitu od ateroskleroze) i prevenciju osteoporoze. Lisnato povrće, grah, leća, bademi, sjemenke sezama, mladi sir, polumasno mlijeko također trebaju biti što češće na jelovniku.Treba izbjegavati prevelik unos kofeina, šećera i gaziranih pića.

Poželjno je obaviti i preventivne preglede: kontrolu krvne slike, lipida i kolesterola, krvnog tlaka, hormona štitnjače, ginekološki pregled i PAPA test te ultrazvuk dojke ili mamografiju, kao i denzitometriju, osobito ako je obiteljska anamneza pozitivna, odnosno ako postoje simptomi.

U ovom razdoblju bilo bi jako dobro da žena konačno pronađe više vremena za sebe. Razvijanje kreativnosti, razvoj novih umijeća i usvajanje novih znanja pozitivno utječu na psihičko i fizičko zdravlje. Uživanje u svakodnevnim radostima: šetnjama, druženju, dobroj knjizi, umjetnosti, odnosno onome što veseli i ispunjava ženu također su važne pozitivne životne navike. Učenje vještina opuštanja, suočavanja sa stresom, savladavanje metoda dubokog disanja i meditativnih tehnika ili tehnika usredotočenosti također je vrlo korisno u ovoj životnoj fazi žene.

Superdoručak za žene (sadrži važne sastojke: vitamin C i fitoestrogene )*
Za jednu osobu:
1 manja naranča
50 g zobi
250 ml ekološkog sojinog mlijeka
2 žlice mješavine lješnjaka, bućinih i lanenih sjemenki i suhih brusnica (koje ne sadrže sumporni dioksid)
1 manja žlica meda

Priprema: Uklonite koru naranče i razdvojite kriške. Zob sa sojinim mlijekom stavite u manju posudu te zagrijte da zob omekša, ali pazite da mlijeko ne proključa (stalno miješajte).Sve stavite u zdjelicu te dodajte mješavinu sjemenki, brusnica i meda.
* Preuzeto iz knjige: Prehrana 21. stoljeća, dr. Lejla Kažinić Kreho

Lijekovi, odnosno nadomjesna terapija?

Nadomjesnu terapiju lijekovima može preporučiti samo liječnik, odnosno ginekolog, nakon obavljenih pregleda i pretraga. Danas postoje razni pripravci na biljnoj osnovi za olakšavanje tegoba u menopauzi. Ovi pripravci kod nekih žena mogu olakšati valunge, znojenje, suhoću rodnice. Vitamini i minerali kao nadomjestak prehrani mogu se uključiti, aiko je prisutan njihov nedostatak.

Aktivan pristup menopauzi može doprinijeti smanjenju učestalosti osteoporoze, bolesti srca i krvnih žila, bolesti štitnjače, psiholoških tegoba te ostalih bolesti i stanja koja se povezuju s promjenom lučenja spolnih hormona.

© 2019 Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” www.stampar.hr
NZZJZ A. Štampar