Najranjiviju skupinu osoba s invaliditetom predstavljaju žene s invaliditetom. Višestruko su diskriminirane, kako od opće zdrave populacije, tako i od osoba s invaliditetom, ali i unutar drugih ženskih skupina.

Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom sadrži članak posvećen ženama s invaliditetom(članak 6), a on glasi:

1. Države stranke priznaju da su žene i djevojke s invaliditetom izložene višestrukoj diskriminaciji te će u tom smislu poduzeti mjere radi osiguranja punog i ravnopravnog uživanja svih njihovih ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Države stranke će poduzeti sve odgovarajuće mjere radi osiguranja punog razvoja, napretka i osnaživanja položaja žena kako bi im zajamčile korištenje i uživanje ljudskih prava i temeljnih sloboda navedenih u ovoj Konvenciji.

Posebna pozornost unapređenju položaja žena s invaliditetom posljednjih se godina posvećuje na najvišim razinama, od Ujedinjenih naroda, svjetskih i europskih pa sve do nacionalnih i lokalnih organizacija osoba s invaliditetom. Međutim, još uvijek su žene s invaliditetom izložene brojnim predrasudama u vlastitoj obitelji, ali i u široj društvenoj zajednici. Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom u Gradu Zagrebu evidentirano je 87935 osoba s invaliditetom, od čega 40905 (47%) žena. Oštećenje središnjeg živčanog sustava je najučestalija vrsta teškoća kod žena s invaliditetom, na drugom mjestu su oštećenja lokomotornog sustava, a posljedice kroničnih bolesti na trećem mjestu. Na visokom četvrtom mjestu nalaze se duševni poremećaji.

Vrste teškoća/uzroka invaliditeta kod žena s invaliditetom u Gradu Zagrebu, u skladu sa Zakonom o registru osoba s invaliditetom (NN 64/01)

Uvjeti stanovanja žena s invaliditetom

Prema podacima iz sustava socijalne skrbi u zadovoljavajućim uvjetima stanovanja živi 87,9% žena s invaliditetom, u nezadovoljavajućim 11,4%, a djelomično su zadovoljavajući uvjeti stanovanja za 0,7% njih. S obitelji živi 78,1% žena s invaliditetom, a 17,4% živi u samačkom kućanstvu. U ustanovi boravi 3,4%, dok u udomiteljskoj obitelji ili kod skrbnika boravi 0,5% žena s invaliditetom.

Udio žena s invaliditetom s obzirom na obrazovanje u Gradu Zagrebu

Najveći udio žena s invaliditetom je bez osnovne škole ili s nezavršenom osnovnom školom (38,4%), osnovnu školu završilo je 22,6%, srednju školu 28,4%, a specijalno obrazovanje 4,7% žena s invaliditetom.
U ukupnom broju osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu višu ili visoku stručnu spremu ima 5,9% žena s invaliditetom.

Zaposlene i nezaposlene žene s invaliditetom u Gradu Zagrebu

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 2018. godini najviše zaposlenih osoba s invaliditetom u Hrvatskoj evidentirano je u Gradu Zagrebu - 550 (17,02% od svih zaposlenih osoba s invaliditetom), od čega je 266 žena s invaliditetom. Najveći broj žena s invaliditetom, prema vrsti invaliditeta, zaposlen je s kombiniranim smetnjama te intelektualnim teškoćama. Prema načinu stjecanja invaliditeta zaposleno je s evidencije Zavoda najviše žena s invaliditetom koje su vještačene u sustavu socijalne skrbi prije 18. godine (148) te kao ostali invalidi (107). Žene s invaliditetom najčešće se zapošljavaju kao čistačice, pomoćne kuharice, slastičarke i uredske namještenice.

U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje broj nezaposlenih osoba s invaliditetom u 2018. godini iznosi 5843, odnosno 3,9% ukupne populacije nezaposlenih osoba. Najveći broj nezaposlenih osoba s invaliditetom registriran je u Gradu Zagrebu (1251 ili 21,41% od ukupnog broja nezaposlenih osoba s invaliditetom u RH), od čega su 552 žene. Najveći broj nezaposlenih žena s invaliditetom, prema vrsti invaliditeta je s kombiniranim smetnjama te psihičkim i organskim smetnjama. Prema načinu stjecanja invaliditeta u evidenciji Zavoda nezaposleno je najviše žena s invaliditetom koje pripadaju u skupinu ostali invalidi (304) i žene koje su vještačene u sustavu socijalne skrbi prije 18. godine (226).

U mjere aktivne politike zapošljavanja u 2018. godini ukupno je uključeno 119 žena s invaliditetom i to najviše u mjere potpora za zapošljavanje, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa te javne radove. Novouključeno je u mjere aktivne politike zapošljavanja 60 žena s invaliditetom i to u javne radove, potpore za zapošljavanje te stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.