Ideal ženske ljepote mijenja se kroz povijest. Definiran je vremenom i dostupnim metodama uljepšavanja. Iz današnje perspektive teško je i povjerovati da su se davno prije određene toksične supstancije koristile za uljepšavanja tijela i nekako nam se čini da je tehnološki napredak ostavio to daleko iza nas. Kada je u pitanju kozmetika zakonska je obveza odgovorne osobe (proizvođač/uvoznik/distributer) na području EU na tržište staviti kozmetički proizvod siguran za zdravlje ljudi.

U moru proizvoda koji se danas mogu pronaći potrošače još uvijek muče ista pitanja:

• kako prepoznati dobar kozmetički proizvod,
• koliko je važna sigurnost takvih proizvoda i
• na što posebno obratiti pozornost pri odabiru?
  

Prema nekim studijama žene u prosjeku dnevno koriste 12 proizvoda za osobnu njegu, izlažući se pritom djelovanju 168 kemijskih sastojaka, dok muškarci koriste oko 6 proizvoda dnevno i izlažu se djelovanju oko 85 jedinstvenih kemikalija. Jedan dio tih proizvoda ima kratkotrajan kontakt s kožom jer se ispiru, pa njihovi negativni učinci nisu toliko zabrinjavajući kao kad su u pitanju proizvodi koji ostaju dulje u kontaktu s kožom, apsorbiraju se i mogu ući u krvotok. Koliko će štetnih tvari koža kao važna barijera uspjeti zadržati, a koliko će dospjeti do kritičnih organa ovisno je o nizu čimbenika.

Rizični faktori apsorpcijske učinkovitosti svako su oštećena koža, znojna koža sa proširenim porama, količina štetne tvari sadržane u proizvodu, dobna skupina i imunitet potrošača. Djeca su uvijek izložena većem riziku od odraslih zbog još nedovoljno razvijenog imunološkog odgovora, kao i brzog optoka krvi koji omogućuje bržu distribuciju štetnih tvari do kritičnih organa.

Kategorija koja također zabrinjava su adolescenti, po prirodi skloni čestim inovacijama i eksperimentiranju s različitim proizvodima za njegu i uljepšavanje  tijela. Adolescenti u prosjeku dnevno koriste oko 17 kozmetičkih proizvoda, pri čemu se nesvjesno izlažu većim razinama kozmetičkih sastojaka povezanih s potencijalno štetnim zdravstvenim učincima. U jednoj američkoj studiji u krvi i urinu 20 adolescenata u dobi od 14 do 19 godina pronađeno je 13 kemikalija, od kojih su najznačajniji ftalati, triklosan, parabeni i mirisne komponente koje prema znanstvenim spoznajama spadaju u hormonalne disruptore  i potencijalno kancerogene spojeve

Većinu potrošača brinu ove vrste tvari koje se mogu naći u komercijalnim kozmetičkim proizvodima. Kada se radi o konzervansima najzloglasnije mjesto svakako zauzimaju parabeni. Često se na proizvodima ističe informacija za potrošače "ne sadrži parabene", a ostali konzervansi kao da i nisu prisutni. Potrebno je upozoriti da tvari koje su zakonom zabranjene kozmetički proizvod ne smije sadržavati pa onda ni isticanje takvih tvrdnji nije dozvoljeno. Svi parabeni za koje je dokazano potencijalno štetno djelovanje zabranjeni su za uporabu u kozmetičkim proizvodima, dok se parabeni koji se smatraju sigurnim za uporabu (methylparaben i ethylparaben) nalaze na listi dozvoljenih tvari te njihova primjena ne smije umanjivati vrijednost proizvoda. Parabeni, kao i druge vrste konzervansa (fenoksietanol, metilizotiazolinon i klorometilizotiazolinon i dr.), najčešće predstavljaju alergene komponente u kozmetičkim proizvodima, pa se osobe sklone alergijskim reakcijama trebaju informirati o njihovom prisustvu u sastavu kozmetičkog proizvoda istaknutog na ambalaži.

Ftalati su toksične tvari i većina ih se nalazi na listi zabranjenih za kozmetičke proizvode. Najčešće korišten i još uvijek dozvoljen je dietilftalat (DEP) koji se koristi kao otapalo i fiksator u mirisima. Na temelju dostupnih informacija o sigurnosti, DEP ne predstavlja rizik za zdravlje ljudi. Nećemo ga naći istaknutog na sastavu kozmetičkog proizvoda jer se često krije pod zajedničkim nazivnikom "parfem" ili "fragrance" za koje propisi ne zahtijevaju pojedinačni popis mirisnih sastojaka. Potrošači koji ipak ne žele koristiti kozmetiku koja sadrži DEP trebali bi birati proizvode koji ne sarže "fragrance" ili "parfem" u popisu sastojaka. Osim parabena i ftalata često se postavlja pitanje sigurnosti kozmetičkih proizvoda s obzirom na prisutnost olova u kozmetičkim bojama. Olovo, kadmij, arsen, živa, krom, nikal i stibij nalaze se na listi zabranjenih tvari za kozmetičke proizvode. Nažalost, sve navedene tvari su ponekad nenamjerno prisutne kao posljedica nečistoća u prirodnim ili sintetičkim sastojcima, proizvodnog postupka, skladištenja i migracije tvari iz ambalaže. Tehnički neizbježna količina se tolerira u dobroj proizvodnoj praksi pod uvjetom da je proizvod siguran za zdravlje ljudi kada se koristi u uobičajenim uvjetima uporabe.

Prema rezultatima više provedenih studija smatra se da količina od do 10 mg/kg olova ne predstavlja rizik za zdravlje potrošača. U skladu s javnozdravstvenim i preventivnim pristupom potrebno je kontinuirano zagovarati zahtjeve za nižim vrijednostima olova, pogotovo kad su u pitanju ruževi i sjajila za usne, koji obično završe s hranom negdje u probavnom traktu. Olovo je jaki neurotoksin i zato ne zaboravimo ruž skinuti prije jela, pogotovo kada koristimo intenzivne crvene nijanse. Pravilan način primjene kozmetičkog proizvoda ponekad zahtijeva i isticanja određenih mjera opreza i upozorenja (pogotovo na bojama za kosu i izbjeljivačima) kako bi izostao neželjen učinak koji može ugroziti zdravlje potrošača. Proizvođač ima obvezu na ambalaži proizvoda posebno istaknuti i izdvojiti određene tvari čije djelovanje može biti agresivno i zahtijeva dodatan oprez. Kod prisutnosti tvari s jakim iritativnim učinkom u upozorenju istaknutom na samom proizvodu navode se uvjeti primjene i simptomi određenih alergijskih stanja. Ukoliko potrošač posjeduje navedene simptome alergijskih reakcija ne smije koristiti tu vrstu proizvoda. U takvim situacijama je često problem u odgovornosti potrošača i njegovoj savjesti prema vlastitom zdravlju. Alternativa uviijek postoji, ali na žalost većina potrošača ne bude zadovoljna postignutim alternativnim učinkom i nastavlja s primjenom tvari rizičnih za njegovo zdravlje.

Sve naglašeniji je trend isticanja oznake "prirodno" na kozmetičkim proizvodima. Proizvođači kozmetike u određenim situacijama jako su dobro izučeni za marketinšku manipulaciju potrošačima te prizivom na savijest i brigu o vlastitom zdravlju i ekologiji nastoje privući njihovu pozornost Koristiti prirodne sastojke svakako je pohvalno i poticajno, ali na žalost istaknuta oznaka "prirodno" često nije vjerodostojna s obzirom na sastav proizvoda. Također, trebamo znati da ni prirodno nije apsolutno sigurno i bez rizika. Ukoliko pripadamo u kategoriju potrošača koja ima alergijsku reakciju na pojedine tvari biljnog podrijetla, važno je birati proizvode koji u svom sastavu ne sadrže tu vrstu alergena, što je također pravilo i za alergene sintetskog podrijetla. Proizvodi biljnog podrijetla mogu sadržavati i prirodne toksične tvari zastupljene u koncentracijama koje mogu imati toksičan učinak na naše zdravlje. S takvim prirodnim proizvodima potreban je poseban oprez kod djece jer pojedini aktivni sastojci (menthol, eucalyptol i dr.) mogu dovesti do ozbiljnih neurotoksičnih promjena. U posljednje vrijeme tržište obiluje proizvodima koji se deklariraju kao "kozmetički", nudeći rješenja za određena bolesna stanja kao što su atopijski dermatitis, psorijaza, bolesti kostiju i zglobova, problemi s venama, hemoroidi i druge bolesti.

Ljekoviti učinak takvih proizvoda najčešće se pripisuje posebnoj kombinaciji djelatnih biljnih tvari zastupljenih u proizvodu. S obzirom da većina djelatnih tvari biljnog podrijetla nije standardizirana, često je upitna njihova količina prisutna u proizvodu, kao i pozitivan učinak koji proizvođač navodi. Stoga, da bi se učinak liječenja ubrzao ili potpomogla djelotvornost aktivnih biljnih supstancija neki od proizvođača koriste manje količine farmakoloških tvari (kortikosteroida) kako bi opravdali navedene tvrdnje koje pripisuju proizvodu. Farmakološke tvari nalaze se na listi zabranjenih tvari za kozmetičke proizvode i njihova prisutnost u toj vrsti proizvoda može znatno ugroziti zdravlje i sigurnost potrošača, pogotovo ako potrošač istovremeno koristi lijekove sa kontraindiciranim djelovanjem. Nažalost, takva vrsta proizvoda često se koristi za njegu i liječenje djece koja sve više pate od kožnih poremećaja, a roditelji u želji da izbjegnu primjenu kortikosteroida posežu za "prirodnim".

Stoga savjetujemo oprez pri kupnji "kozmetičkih proizvoda" s medicinskim tvrdnjama.

Prije kupovine i primjene pažljivo pročitajte deklaraciju.

Ukoliko niste sigurni posavjetujte se sa stručnom osobom prije nego te proizvode nanesete na osjetljivu dječju kožu.

Ne kupujte proizvode koji na ambalaži nemaju valjano istaknutu deklaraciju sa popisom sastojaka.

Ne zaboravite – zdravlje uvijek treba imati prednost pred estetskim učinkom!