Biološke predispozicije žene, njezina reprodukcijska uloga i donošenje novog života na svijet zasigurno predstavljaju značajan imperativ u pravodobnoj zaštiti ženskog zdravlja. Osim te biološke karakteristike, društveni položaj žena, ali i određene kulturološke specifičnosti stavljaju pred žensko zdravlje ipak nešto veće izazove. Zanimljiva je činjenica da 28% petnaestogodišnjih djevojčica u Hrvatskoj procjenjuje svoje zdravstveno stanje lošim (Istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika - Health Behaviour in School-aged Children-HBSC 2013/14), dok istu percepciju ima 14% dječaka.

Sukladno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, u svakoj dekadi u životu žene bi trebale provoditi određene preventivne mjere i preglede s ciljem očuvanja zdravlja.

No, kako bi se stekli preduvjeti za takvu poželjnu brigu o vlastitom zdravlju već od ranog djetinjstva potrebni su edukacija, učenje zdravih stilova života , ali i profesionalna zdravstvena skrb u koju su aktivno uključeni medicinski timovi službi za školsku i adolescentnu medicinu.

Osobitu pažnju zahtjeva zaštita reprodukcijskog zdravlja djevojaka, koja započinje provođenjem redovnih preventivnih pregleda s ciljem praćenja, između ostalog i urednog pubertetskog razvoja. Sukladno fiziološkom razvoju, pregledi se obavljaju u petom i osmom razredu osnovne, prvom razredu srednje škole te na prvoj godini studija.

Preventivne preglede prati i sustavno provođenje zdravstvenog odgoja, koji je temom usklađen s dobi djevojčica i djevojaka pa je to u petom razredu osnovne škole tema puberteta, fiziologije i higijene menstruacijskog ciklusa, dok se u prvom i drugom razredu srednje škole govori o spolno prenosivim bolestima (SPB), mogućim posljedicama na reprodukcijsko zdravlje te o kontracepciji i planiranju obitelji.

Spolno prenosive infekcije su jedan od najznačajnijih javnozdravstvenih problema današnjice, osobito među adolescentima, koje karakterizira sklonost rizičnim spolnom ponašanju, unatoč formalnoj informiranosti o mogućim posljedicama. Prema istraživanju Health Behaviour in School-aged Children (HBSC) 2013/2014 podaci za Hrvatsku pokazuju kako je u dobi od 15 godina 6% djevojaka imalo spolni odnos, no posebno je zabrinjavajuća činjenica da je samo 53% koristilo zaštitu (kondom). Upravo iz tog razloga u značajan doprinos očuvanju zdravlja djevojaka i žena (ali i mladića) ubraja se i cijepljenje protiv hepatitisa B te HPV infekcija.

I dok je procijepljenost protiv hepatitisa B zadovoljavajuće visoka, cijepljenje protiv HPV infekcija još uvijek nema odaziv kakav bismo željeli, iako je 2015. godine ušlo u redovni provedbeni kalendar kao preporučeno za dječake i djevojčice u osmim razredima osnovnih škola. Prema podacima Službe za školsku i adolescentnu medicinu Zavoda ipak se bilježi lagani porast procijepljenosti: školska godina 2016./2017. 4,6%; školska godina 2017./2018. 17,6%, dok podaci za aktualnu školsku godinu 2018./2019. pokazuju da je prvu dozu cjepiva primilo 25% učenika i učenica osmih razreda. Odaziv djevojčica na cijepljenje u gradu Zagrebu je u pravilu dva puta veći nego kod dječaka, što govori o boljoj osviještenosti roditelja ženske djece o značaju HPV infekcija i mogućim posljedicama na zdravlje žena.

Kao dobar način približavanja mladima s ciljem unaprjeđenja njihovog zdravlja te rane intervencije, pokazala su se tzv. savjetovališta otvorenih vrata koja djeluju u sklopu svakog tima školske medicine. Dodatni iskorak je učinjen formiranjem specijaliziranog savjetovališta za reproduktivno zdravlje u kojem, osim liječnika školske medicine, djeluje i ginekološka ambulanta. Savjetovalište je prvenstveno namijenjeno srednjoškolkama i studenticama s prebivalištem izvan Zagreba. U 2018. godini savjet o zaštiti reproduktivnog zdravlja zatražilo je 540 djevojaka, dok su 942 djevojke napravile ginekološki pregled. Zabrinjavajuća je činjenica da više od četvrtine uzetih cervikalnih obrisaka bude patološki promijenjeno, što govori o potrebi stalne edukacije djevojaka s ciljem očuvanja zdravlja i reprodukcijskog potencijala.