Zdravstvena ekologija

Utjecaj klimatskih čimbenika na epidemiologiju gripe

dr.sc. Matijana Jergović, dr. med., specijalist epidemiologije i zdravstvene ekologije
Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“

Pojam klima predstavlja skupni naziv za sve vremenske prilike na nekom području tijekom dužeg vremenskog perioda, dok pojam vrijeme označava trenutno atmosfersko stanje na određenom području. Meteorološke elemente, pak, predstavljaju tlak, temperatura ili vlažnost. Na klimu i njene oscilacije utječe više čimbenika, poput odnosa u kretanju planeta, razlike u primljenoj energiji Sunca te naravno i aktivnosti za koje je odgovoran čovjek.

Temperatura je važan čimbenik rasta i razmnožavanja mikroorganizama pa klimatske promjene mogu utjecati na pojavu zaraznih bolesti, osobito onih kod koji je razmnožavanje mikroorganizama neposredno vezano uz okoliš (hrana, voda, vektori, glodavci). Od ranije je poznat učinak klimatskih promjena na pojavnost bolesti poput Lyme borelioze, krpeljnog meningoencefalitisa, malarije, lišmanijaze i šistosomijaze.

Da je utjecaj sezonskog kretanja zaraznih bolesti bitan, pokazuje primjer gripe koja je vrlo dobro opisana u zemljama umjerenog pojasa u kojima se većinom javlja u zimskim mjesecima. Time je olakšan pravilan odabir provedbe javnozdravstvenih i preventivnih aktivnosti, poput promocije i početka cijepljenja, stručnog savjetovanja, komunikacije s javnošću i pravilan plasman korisnih preventivnih preporuka putem masovnih medija (izolacija, higijena ruku, preporuka ostanka u kući).

Međutim, malo je istovrsnih podataka iz nerazvijenih zemalja, smještenih većinom u tropskom i suptropskom pojasu, u kojima se bilježi cjelogodišnja cirkulacija virusa gripe. Na dostupnost podataka značajan utjecaj ima razvijenost i financiranje sustava prijavljivanja i laboratorijske potvrde gripe.

Diljem svijeta, u skladu sa zemljopisnim i klimatološkom obilježjima, obolijevanje od gripe započinje nakon nekoliko mjeseci prevladavanja niskih temperatura (Slika 1.).

Slika 1. Prikaz aktivnosti gripe prema mjesecima (samo laboratorijski dokazani slučajevi)

U suhim i hladnim vremenskim uvjetima dodatno ojačava lipidna membrana virusa gripe, što povećava sposobnost preživljavanja virusa u kapljicama oslobođenim govorom, kihanjem i kašljanjem i sposobnost prijenosa uzročnika na veće udaljenosti. Istovremeno, svemu tome pogoduje i produženi boravak ljudi u zatvorenim prostorima radi loših vremenskih uvjeta.

U vlažnim i toplim vremenskim uvjetima smanjuje se mogućnost prijenosa gripe aerosolom, no kapljični put i kontaminirane ruke i dalje zadržavaju značajnu ulogu. Stoga preporuka izolacije oboljelih i higijena ruku predstavlja važnu mjeru, kao i za najveći dio zaraznih bolesti. Pravilno pranje ruku uključuje korištenje sapuna (preporučuje se tekući) i dohvat svih područja ruku (uključujući i nadlanice i područje između prstiju) u minimalnom trajanju od 30 sekundi.

Istraživanje skupine istraživača iz 2013. godine prikazalo je raniji i vrlo nagli početak epidemije gripe u SAD-u u sezoni 2012.-2013., nakon iznimno blage zime tijekom prethodne sezone. Utvrđeno je da tada epidemija gripe u sljedećoj sezoni ima čak do 72% jači epidemijski karakter i 40% brži porast broja oboljelih. Dokazan je pomak vrhunaca epidemije na 11 dana ranije i čak 80% veća šansa da se to dogodi prije 1. siječnja, za razliku od uobičajenog izbijanja epidemije tijekom siječnja u umjerenom pojasu. Obzirom na izgledan nastavak globalnog zatopljenja, možemo govoriti o postojanju dodatnog čimbenika važnog u epidemiologiji jedne od najznačajnijih zaraznih bolesti, koja unatoč postojanju sigurnog i učinkovitog cjepiva, ali zbog niske procijepljenosti stanovništva, i dalje ostaje izazov u preventivnom, terapijskom i ekonomskom smislu.