Posljednjih godina svjedočimo velikim migracijama stanovništva u zemlje Europske unije. Iako je za većinu migranata Hrvatska tek jedna od zemalja tranzita, od 2016. godine višestruko je u porastu broj osoba koje su zatražile azil. Smješteni su u Prihvatilištu za tražitelje azila u Kutini i u Zagrebu. Prihvatilište u Kutini namijenjeno je uglavnom smještaju ranjivih skupina migranata (žene, obitelji s djecom i djeca bez pratnje), kapaciteta stotinjak osoba. U hotelu Porin u Zagrebu smješteno je petstotinjak osoba, većinom muškaraca samaca. Posebni dio hotela namijenjen je smještaju obitelji s djecom.

U siječnju 2017. godine formirala se skupina od 36 školske djece, u dobi od 7 do 15 godina, koja su se trebala integrirati u naš obrazovni sustav. Dolazili su iz Afganistana, Sirije, Irana, Iraka, Turske, Pakistana i Srbije. Sa svojim obiteljima boravili su u Prihvatnom centru u hotelu Porin u Zagrebu. Osmero djece u dobi od 8 do 14 godina već je polazilo redovnu nastavu u redovnim osnovnim školama od početka prvog polugodišta školske godine 2016./17. Ostalih 28 učenika, naknadno pristiglih, trebalo se uključiti u pripremnu nastavu (učenje hrvatskog jezika, povijesti i kulture RH) u redovnoj osnovnoj školi u posebnim odjeljenjima.

Prije uključenja u kolektiv bilo je potrebno napraviti sistematski pregled, provjeru procijepljenosti i započeti nadoknadu cijepljenja u cilju zaštite zdravlja školske djece migranata, kao i školaraca u čiji kolektiv dolaze.

Organizaciju i provedbu preventivnih zdravstvenih mjera, provodio je tim Službe za školsku i adolescentnu medicinu iz ambulante Dugave uz potporu i suradnju mnogih stručnjaka i volontera koji rade s migrantima (stručni suradnici osnovnih škola, djelatnici MUP-a, epidemiolozi, liječnici obiteljske medicine i pedijatar, djelatnici HCK, IOM, JRS, AYS).

Provedeni su sistematski pregled i cijepljenje za svu djecu školske dobi u ambulanti Prihvatnog centra. Roditelji su, uz pomoć prevoditelja, ispunjavali upitnik koji je uključivao hetero anamnestičke podatke o djetetu, pitanja o procijepljenosti i prethodnim preventivnim pregledima djeteta, o zadovoljstvu u RH i očekivanjima od budućnosti. Najveći problem u radu je predstavljao je nedostatak prevoditelja.

Nakon obavljenih pregleda i analize podataka dobivenih upitnikom za roditelje, dobili smo sljedeće podatke. Dvoje djece bolovalo je od dobro kontrolirane astme, jedna djevojčica od gastritisa. Sedmero je djece bilo adipozno, troje blaže pothranjeno. Dvoje djece je prema našim centilnim krivuljama niskog rasta. Kariozno zubalo utvrđeno kod svakog trećeg djeteta. Referakcijske anomalije( problemi s vidom) bile su prisutne kod četvero djece, poremećaj osjeta na boje kod četiri dječaka. Jedan se dječak liječio od svraba, a jedan od lišmenijaze.

Iako je 80% roditelja navodilo da su djeca redovito do tada cijepljena, tek je petero imalo cjepnu dokumentaciju. Sva djeca su nakon pregleda cijepljena protiv ospica-zaušnjaka-rubeole.

Roditelji su naveli da djeca na svom putu iz matične zemlje nisu nigdje obavila preventivne zdravstvene preglede. Na pitanja o zadovoljstvu tretmanom u našoj zemlji roditelji su se izražavali pozitivno. Na pitanje što očekuju od budućnosti, roditelji pišu da očekuju bolju budućnost za svoju djecu, školovanje djece, zaposlenje za roditelje.

Dodatne mjere preventivne zaštite prema potrebi su dogovorene sa stručnim suradnicima škola. Najveći izazov za školskog liječnika u radu s djecom migrantima pokazao se problem komunikacije - nepoznavanje jezika i nedostatak prevoditelja. Problem je predstavljao i nedostatak podataka o cijepljenju te arapsko pismo u medicinskoj dokumentaciji.

Pregledana djeca su bila uglavnom dobrog zdravstvenog stanja s obzirom na psihičke i fizičke traume kroz koje su prošla u svojim matičnim zemljama, kao i izbjegličkom putovanju. Za unapređenje rada bilo je nužno osigurati prevoditelje.

Tijekom godine dana pregledano je još 20 djece, ukupno 56 i ostvaren je kontinuirani kontakt s nadležnom specijalisticom epidemiologije, te sudjelovanje u manjim protuepidemijskim mjerama vezanim uz školsku djecu.

Fluktuacija migranata je velika. Neke obitelji s djecom borave u Prihvatnom centru godinu dana, neki ostaju tek koji mjesec i putuju dalje. Dvije obitelji s ukupno petero djece kroz ovaj period dobili su azil i smješteni su u iznajmljenim stanovima. Djeca redovito pohađaju školu. U hotelu Porin smješteno je još 22 djece koja polaze osnovnu školu.

Iz prvih iskustava rada s djecom migrantima proizašao je protokol aktivnosti po kojima se danas postupa. Predstavnici Liječnika bez granica na temelju popisa iz MUP-a doprate iz Prihvatnog centra u školsku ambulantu svako novopridošlo dijete školske dobi s roditeljem i prevoditeljem s arapskog na engleski jezik. Roditelji ispunjavaju upitnik, djeca obavljaju sistematski pregled, provjeravaju se dostupni cjepni podaci, prisutnost BCG ožiljka, te se djeca cijepe prema Programu obveznih cijepljenja RH, u skladu s preporukama Programa za necijepljene ili nepotpuno cijepljene osobe. Nakon pripremne nastave, djeca se uključuju u približno odgovarajuće redovne razrede i nadalje budu obuhvaćeni svim mjerama preventivne zdravstvene zaštite školske djece prema programu (sistematski pregledi, zdravstveni probiri, zdravstveni odgoj, namjenski pregledi...), kao i njihovi vršnjaci.

Nepostojanje baze zdravstvenih podataka dostupne svim zemljama kroz koje migranti prolaze na svom putu i dobivaju neki oblik zdravstvene zaštite predstavlja problem koji otežava kvalitetnije pružanje i praćenje zdravstvenih usluga i aktivnosti.

Školska djeca migranti, kao jedna od najvulnerabilnijih skupina društva, moraju imati mogućnost ostvarivanja prava na kompletnu zdravstvenu zaštitu u Republici Hrvatskoj. Preventivnim zdravstvenim mjerama koje provode timovi Službe za školsku i adolescentnu medicinu NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“ skrbi se o zdravlju školske djece migranata, kao i o zdravlju školske djece i mladih u čiji kolektiv dolaze.