Nejednakosti u zdravlju su rezultat brojnih čimbenika. Slijedi prikaz pojedinih skupina u gradu Zagrebu koje su pod povećanim rizikom generiranja nejednakosti pa tako i u odnosu na zdravlje.

Struktura udjela osoba starijih od 65 godina po četvrtima Grada Zagreba, popisna 2011. godina (N = 136.770/100%, Grafikon 1)

Izvor: Državni zavod za statistiku

Prema podacima popisa iz 2011. godine u gradu Zagrebu udio stanovnika starijih od 65 godina iznosi 17,3%, dok istodobno dolazi do smanjenja udjela stanovništva mlađeg od 14 godina. Prema klasifikaciji Ujedinjenih naroda grad Zagreb s udjelom stanovništva starijeg od 65 godina većim od 10% ubraja se u područje s vrlo starim pučanstvom. Posebno treba istaknuti rastući broj osoba u dubokoj starosti, odnosno od 85 i više godina, koji zauzima značajan udio od 8,8% u ukupnoj staračkoj populaciji.

Demografska struktura raspodjele udjela osoba starijih od 65 godina po četvrtima Grada Zagreba prema popisnoj 2011. godini (Grafikon 1) pokazuje da je najveći udio osoba starijih od 65 godina u četvrti Novi Zagreb – istok (9,4%), na drugom mjestu u četvrti Trešnjevka – jug (8,5%) te na trećem mjestu u četvrti Maksimir (7,4%). Distribucija nam ukazuje u kojim četvrtima je potrebno obratiti pažnju na tu populaciju te ispitati njihovu funkcionalnu sposobnost odnosno (ne)ovisnost o brizi i njezi drugih, primjerice njihove obitelji.

Također, u sklopu toga imati u vidu mrežu gerontoloških centara kao važan izvaninstitucijski oblik skrbi. U gerontološkim centrima je moguće besplatno korištenje niza socijalnih usluga, što znači veću uključenost i poboljšanje sadržaja života osobama starije životne dobi. Organizirani su na devet lokacija u Zagrebu pri Domovima za starije osobe Centar, Dubrava, Maksimir, Medveščak, Peščenica, Sveta Ana, Sveti Josip, Trešnjevka i Trnje, gdje stručni timovi provode sve potrebne radnje za detekciju i sustavnu skrb osoba starije životne dobi (1). Preko Save je organiziran samo jedan gerontološki centar pri Domu za starije Sveta Ana. Rastući udio osoba starijih od 65 godina u sveukupnom pučanstvu nedvojbeno utječe na potrebu za nastankom novih zanimanja na tržištu rada, kao i kurikula za obrazovanje stručnjaka različitih zanimanja u zaštiti zdravlja starijih.

Broj jednoroditeljskih obitelji po četvrtima Grada Zagreba, popisna 2011. godina
(N = 43.554, Grafikon 2)

Izvor: Državni zavod za statistiku

Četvrti Novi Zagreb-istok, Trešnjevka-jug i Trešnjevka-sjever su opterećeni najvećim brojem jednoroditeljskih obitelji te je nužno omogućiti tim obiteljima što bolje funkcioniranje u zajednici s obzirom na izazove koji ih karakteriziraju. U jednoroditeljskim obiteljima uglavnom majke vode kućanstvo te se uz njih često spominje i pojava tzv. feminizacije siromaštva – žene općenito imaju veću vjerojatnost od muškaraca da postanu siromašne u većini razvijenih zemalja. Uz feminizaciju siromaštva, primjećuje se i tendencija infantilizacije siromaštva, tj. porasta broja siromašne djece. Razlog povećanja broja siromašnih žena i djece najčešće se vidi u porastu jednoroditeljskih obitelji. Rizik jednoroditeljskih obitelji od siromaštva iznadprosječan je u gotovo svim europskim zemljama, a stope siromaštva djece u jednoroditeljskim obiteljima četiri su puta veće od onih u dvoroditeljskim obiteljima. Jedan od razloga naglog porasta jednoroditeljskih obitelji jest sve veća stopa razvoda i odgađanje ponovne stalne veze nakon razvoda, a drugi je važan razlog taj što se sve više žena odlučuje odgajati djecu bez partnera (2).

Broj obitelji s djecom po četvrtima Grada Zagreba, popisna 2011. godina
(N = 115.535,Grafikon 3)

Izvor: Državni zavod za statistiku

Na Grafikonu 3 vidljiva je distribucija obitelji s djecom po četvrtima Grada Zagreba te Sesvete i Gornja Dubrava imaju najveći broj istih. Tu je važno sagledati imaju li te obitelji potrebne uvjete za kvalitetan život u zajednici, primjerice dovoljan broj mjesta u vrtićima, školama, dostatan broj pedijatara. Obitelji su u današnje doba jako opterećene te u slučaju zaposlenih roditelja djeca ne provode dovoljno kvalitetnog vremena s njima. Unatoč brojnim izazovima, još su očuvane temeljne funkcije obitelji – reprodukcija, ekonomska sigurnost, socijalizacija, emocionalna podrška i održavanje urednih odnosa među svojim članovima (2).

Obitelj je vrlo važno uporište za pojedinca te je nužno pružiti potporu i osnažiti obitelji unutar zajednice jer ćemo tako dobiti zdravu i osnaženu zajednicu koja ima resurse nositi se s izazovima pred njom.