Srčanožilne bolesti su jedan od vodećih uzroka smrtnosti u razvijenom svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Gotovo svaka druga odrasla osoba umire od posljedica srčanožilnih bolesti stoga je izuzetno važna edukacija o mogućnostima sprečavanja tih bolesti i njihovih komplikacija.

Debljina, nepravilna prehrana i nedovoljna tjelesna aktivnost su neki od čimbenika rizika za njihov nastanak, a na mnoge od njih možemo utjecati. Epidemiološke studije pokazuju dramatičan porast debljine u zadnjih tridesetak godina u djece školske dobi u svijetu i kod nas te se procjenjuje da je danas u razvijenom svijetu tri puta više debele djece nego 1980.-tih godina.

Primarna prevencija srčanožilnih bolesti bi trebala započeti još u ranom djetinjstvu. Studije su pokazale da prehrambene navike djece nisu onakve kakve preporučuju današnje smjernice. Povećan je unos visoko kalorične hrane (masti, šećera), a smanjen unos voća i povrća. Prehrana obiluje bijelim kruhom, tijestom i krumpirima, a oskudijeva u namirnicama bogatim ključnim nutrijentima za rastj i razvoj djece (vitamin A i D, kolin, DHA, cink, triptofan itd). Današnja djeca jedu mnoge obroke bez nadzora roditelja, a u isto vrijeme su pod utjecajem medijskih reklama za hranu male nutritivne vrijednosti.

Takva nezdrava i brza hrana je danas jeftinija i lakše dostupna pa su dječji međuobroci vrlo često slatkiši, peciva, grickalice ili slatki napitci. Zbog svega toga, škole su idealno mjesto za primarnu prevenciju srčanožilnih bolesti, gdje se istovremeno može provoditi edukacija o pravilnoj prehrani i nuditi obroci koji odgovaraju standardima takve pravilne prehrane. Djeca u školi provode znatan dio dana i programi koji se provode u školama obuhvaćaju doslovno cijelu populaciju djece i mladih, a preko njih posredno i roditelje i djelatnike škole.

Veliki broj djece jede barem jedan obrok u školi, a mnogi čak i tri dnevna obroka što čini većinu dnevnog unosa kalorija. Stoga je od iznimne važnosti da prehrana u školama bude pravilna, u skladu sa smjernicama za prehranu učenika u osnovnim školama, da djeca dobiju kvalitetan obrok u školi i da postepeno usvajaju pravilne prehrambene navike kao takve u nadi da će ih nastaviti provoditi i kod kuće i kasnije u životu.

Ministarstvo zdravlja je 2012. godine propisalo normative za prehranu učenika osnovnih škola, a osnivači školskih ustanova su dužni prehranu organizirati u skladu s navedenim normativima. Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama sadrže praktične upute o planiranju prehrane i sastavljanju jelovnika u osnovnim školama, referentne vrijednosti dnevnog unosa energije, bjelančevina, ugljikohidrata i vlakana, masti, minerala, vitamina i vode; preporučene vrste hrane i jela, popis namirnica koje treba što rjeđe konzumirati te primjere sezonskih jelovnika za školske obroke. Na osnovu toga 2012. godine su u sve osnovne škole uvedeni tzv. novi jelovnici.

Analizom starih školskih jelovnika utvrđen je nedovoljan udio proteina, preveliki udio masti i ugljikohidrata te nedovoljan udio vitamina A, C, željeza i kalcija. Stoga je bilo je potrebno podići razinu kvalitete obroka u nutritivnom i u senzoričkom smislu. Potrebno je povećati dostupnost voća i povrća, povećati dostupnost proizvoda od cjelovitih žitarica, mlijeka i mliječnih proizvoda, a smanjiti dostupnost gotovih proizvoda kao što su slastice i mesne prerađevine te smanjiti dostupnost zaslađenih napitaka i ponuditi vodu za piće.

Svaki obrok bi trebao biti uravnotežen i osigurati 10-15% bjelančevina, 25-35% masti te oko 50% ugljikohidrata. Obroci bi trebali biti pripremljeni od svježih namirnica, a što više izbjegavati prerađene proizvode i gotove slastice kao dio obroka. Školski obroci bi trebali pomoći djeci razviti pravilne prehrambene navike, a ujedno i osigurati da djeca dobiju energiju i nutrijente koji su im potrebni kroz dan.