Kvaliteta zraka unutarnjih prostora jedna je od pet glavnih prijetnji koje okoliš predstavlja za ljudsko zdravlje. Procjenjuje se da tri milijuna ljudi u svijetu umire od posljedica onečišćenja zraka, što predstavlja oko 5% ukupne smrtnosti godišnje.

Pojam kvalitete zraka obuhvaća sva njegova netermička djelovanja koja utječu na ugodnost i zdravlje čovjeka. Zrak na čovjeka djeluje putem respiracije. Kondicionirani zrak unutar zatvorenih prostorija trebao bi biti svjež i prijatan, a ne ustajao i zagušljiv. Zdravi okoliš (čiji dio je zrak) je osnovni preduvjet zdravlja, koje „predstavlja ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti, nego i stanje potpunog psihofizičkog i socijalnog blagostanja“.

Zadaća ventilacije u zgradama je stalna izmjena onečišćenog zraka između unutarnjih prostorija i slobodne atmosfere radi održavanja potrebnih higijenskih uvjeta neophodnih za zdrav i ugodan boravak ljudi. Uloga ventilacije je i zagrijavanje zraka ako je potrebno, odstranjivanje suvišne vlage i štetnih plinova iz prostora te rashlađivanje zraka u ljetnom razdoblju.

Zakonom o gradnji (NN 153/13) i Tehničkim propisom o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN 3/07) u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za zgradu propisuju se tehnička svojstva i zahtjevi za projektiranje, izvođenje sustava, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za sustave.

Važeća norma HRN EN 13779 fokusirana je na postizanje ugodnog i zdravog boravišnog okoliša, kojom se vanjski zrak kategorizira u tri stupnja. ODA1 predstavlja čisti zrak (s česticama peludi), a s kategorijom ODA3 kategorizirana su gradska središta (Tablica 1).

Tablica 1.

Kategorizacija unutarnjeg zraka izvršena je u četiri stupnja (Tablica 2).

Tablica 2.

Komparacijom ODA i IDA kategorija dobivaju se potrebni zahtjevi za određenim stupnjem obrade zraka filtracijom.

Količine vanjskog zraka po tlocrtnoj površini poda za zatvorene prostore bez stalne nazočnosti osoba prikazane su u Tablici 3.

Tablica 3.

(*) Za kategoriju IDA 1 nema definiranih preporuka

Potrebne količine vanjskog zraka po osobi koja boravi u zatvorenom prostoru prikazane su u Tablici 4.

Tablica 4.

Važeća hrvatska norma HRN EN 779:2012. donesena je sa svrhom klasifikacije zračnih filtara prema najnižem stupnju filtrabilnosti (minimalna eficijentnost (ME)) za čestice veličine 0,4 µm. Gotovo 96% ukupnog broja čestica u zraku su promjera manjeg od 1 µm. ME vrijednost za fine filtre deklarirane klase F7 (EU7) iznosi minimalno 35% (uz prosječnu propisanu vrijednost odvajanja 80 do 90%). Norma zasigurno predstavlja korak naprijed u osiguranju boljih uvjeta okoliša zatvorenih prostora.

Preporučene minimalne klase filtara u filtarskim sekcijama prema normi HRN EN 779:2012 (Tablica 5 i 6).

Tablica 5.

(*) GF = plinski (ugljični) filtri i/ili kemijski filtri

Pozitivne promjene u graditeljstvu i poticaj izgradnje energetski učinkovitih objekata, imaju za posljedicu i promjene u kvaliteti unutarnjeg zraka u boravišnim i radnim prostorima. Iako energetski učinkoviti, objekti s nepravilno reguliranim brojem satnih ventilacijskih izmjena mogu imati za posljedicu višu koncentraciju CO2 u zraku boravišnih prostora.

Sve postojeće norme iz područja provjetravanja polaze od pretpostavke potrebe za ventilacijom kako bi se zagađivanje prostora svelo na minimum, odnosno na nivo na kojem je isto prihvatljivo. Novija ispitivanja pokazala su da na osjetnu kvalitetu zraka jako utječe temperatura i vlažnost zraka. Daje se prednost hladnijem i sušem zraku. Pretpostavlja se da umjereno niska vlažnost i temperatura u donjem dijelu područja termičke neutralnosti cijelog tijela poboljšava ne samo osjetnu kvalitetu zraka već također reducira potrebni učinak provjetravanja. Kontinuirano održavanje optimalne temperature (18° do 21°C) i vlažnosti (35 do 50%) zraka unutarnjih prostorija može djelovati pogodno i u smislu prevencije respiratornih infekcija.

Radi svih navedenih razloga i održavanja optimalne kvalitete zraka unutarnjih prostorija, potrebno je educirati menadžment i same korisnike, posebno u ustanovama od javnozdravstvenog značaja (predškolske i školske ustanove, ustanove za starije i nemoćne i slčno) o važnosti nezavisne provjere ventilacije i svih parametara mikroklime od strane educiranih i ovlaštenih stručnjaka. Laboratorij za zrak, buku i ostale mikroklimatske uvjete Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ jedini je laboratorij među zavodima za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj, koji unutar registrirane djelatnosti posjeduje odgovarajuća ovlaštenja MZOIP i MINGO za poslove stručnih pregleda, kontrola, uzorkovanja i mjerenja kvalitete vanjskog i unutarnjeg zraka (radnih i boravišnih prostora) kroz određivanje fizikalnih i kemijskih, mikrobioloških i aerobioloških parametara kvalitete zraka.