Uvod

Referentni centar Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba – Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „DR. ANDRIJA ŠTAMPAR“ (prim.dr.sc. Spomenka Tomek-Roksandić, dr.med i dr.Zvonimir Šostar) i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (mr.sc. Dunja Durut-Beslač, dipl.ing), na inicijativu Referalnog centra, postavili su zajedničke ciljeve informatizacije gerijatrijske zdravstvene zaštite na sve tri razine od primarne zdravstvene zaštite za starije u domovima za starije kao i gerijatrijske sestrinske dokumentacije gerijatrijske zdravstvene njege gerijatrijskog osiguranika u domovima za starije, do dugotrajnog liječenja, gerontonjegovatelja i gerontostomatologa tei priključivanje sustava na CEZIH. Projekt informatizacije gerontologije i gerijatrijske zdravstvene zaštite je započeo u 6 mjesecu 2014.g

Evaluirane objektivno zdravstvene potrebe starijih osoba su od izuzetnog značaja u cjelokupnim zdravstvenim potrebama pučanstva, ne samo zbog rastućeg udjela starijih, već u prvom redu zbog osobitosti njihovog zdravstvenog stanja, funkcionalne (ne)sposobnosti, multiborbiditeta (vodeće i prateće dijagnoze), u diferencijaciji na raniju (65-74 g), srednju (75-84g.) i duboku starost od 85 i više godina.Svrha svakog naprednog zdravstvenog sustava je upravo zadovoljiti objektivno utvrđene zdravstvene potrebe starijih osoba, ovisno o njihovoj utvrđenoj funkcionalnoj sposobnosti, gdje upravo opća/obiteljska medicina ima najveći značaj. To potvrđuju hrvatska i europska gerontološka istraživanja po kojima starije osobe od 65 i više godina povjeravaju svoju zaštitu zdravlja obiteljskoj/općoj medicini s udjelom od čak 63% (2013. Hrvatska). (Tablica 1. i 2.)

Metodologija i rasprava

Kako starost i bolest nisu sinonimi, obiteljska medicina na razini primarne zdravstvene zaštite utvrđuje razliku zdravog starenja od bolesnog, koje se često prezentira s multimorbiditetom i funkcionalnom onesposobljenosti gerijatrijskog bolesnika. Značajna uloga primarne zdravstvene zaštite je u provedbi gerontološkojavnozdravstvenih prioriteta na operativnoj razini poglavito Programa sprječavanja nastanka bolesti i funkcionalne onesposobljenosti te pojavnosti gerijatrijskog domino efekta sa sindromom „4 N“ u gerijatriji (nepokretnost, nesamostalnost, nestabilnost, nekontrolirano mokrenje).

Ključna je i koordinirajuća uloga tima doktora specijaliste opće/obiteljske medicine, glavnog nositelja u zaštiti zdravlja starijih osoba, u primjeni Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije u starijoj životnoj dobi. Time praćenje i evalucija zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika putem GEROS-a dobiva na značenju i u praćenju primjene mjera geroprofilakse s individualnim gerontološkim pristupom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Zbog tog je nužna trajna edukacija iz gerontologije i gerijatrije i uspostavom GEROS-a.

Program praćenja, proučavanja, evaluiranja, izvješćivanja te planiranja zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba na nacionalnoj, županijskoj razini i Grada Zagreba, provodi Referentni centar Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba - Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Gerontološkojavnozdravstveni cilj je unapređivanje zdravstvene zaštite starijih osoba poglavito u izradbi Program mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih s Programom primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije, te algoritama, gerontoloških i gerijatrijskih normi zdravstvene skrbi i gerijatrijske zdravstvene njege.

Tablica 1. i 2. Hospitalizacije gerijatrijskih bolesnika u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu – usporedba 2009.-2013.g.

Izvor: CZG NZJZ “Dr.A.Štampar“ i HZJZ

Unapređivanje zdravstvene zaštite za gerontološke osiguranike i gerijatrijske bolesnike upućuje na nužnost informatizacije pruženih zdravstvenih postupaka i zadaća te povezivanje svih sudionika u zaštiti zdravlja starijih osoba. Upravo GeroS podsustav CEZIH-a omogućuje praćenje i utvrđivanje determinanti gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja s ciljem uvođenja gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja u CEZIH za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika u svrsi unapređenja zaštite zdravlja starijih osoba i racionalizacije rastuće gerijatrijske zdravstvene potrošnje.

Činjenica je da se gerijatrijski pacijent ne prepoznaje u sustavu zdravstva, te se sva dokumentacija oko pruženih zdravstvenih usluga i njege institucionalno smještenih pacijenata vodi papirnato.

Konačni cilj projekta je informatizirati svu pruženu zdravstvenu i socijalnu skrb gerijatrijskim pacijentima, bez obzira na vlasništvo institucija u kojim su smješteni, kao i gerijatrijske bolesnike na dugotrajnom liječenju u bolnici za kronične bolesti, dugotrajno liječenje i palijativnogerijatrijsku skrb, te sve podatke imati na jednom mjestu u centralnom zdravstvenom sustavu i potpuno ga integrirati sa sustavom CEZIH – pod zaštićenim nazivom GeroS.

Cilj GeroSa je informatizirati praćenje sve pružene zdravstvene i socijalne skrbi gerijatrijskim bolesnicima i gerontološkim osiguranicima.

GeroS uključuje sljedeće sudionike:

• Primarnu zdravstvenu zaštitu
• Specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaštitu
• Bolničku zdravstvenu skrb i dugotrajno liječenje
• Domove za starije osobe I centre za socijalnu skrb

S obzirom da, informatički gledano, zdravstveni i socijalni sustav trenutno ne razmjenjuju podatke direktno, GeroS predstavlja poveznicu oba sustava, omogućavajući svojim korisnicima jedinstveni uvid u podatke relevantne za skrb o gerijatrijskom bolesniku i gerontološkom osiguraniku. Da to postigne, GeroS proširuje digitalno dostupan skup podataka o gerijatrijskom bolesniku i gerontološkom osiguraniku informatizacijom evidencija socijalnih radnika, sestrinskih, fizioterapeutskih, radno-terapeutskih i palijativnih kartona i poslovnih procesa, te osigurava da su bitne informacije i promjene promptno i učinkovito dostupne zainteresiranim stranama, a sukladno njihovim ovlaštenjima i zaduženjima u sustavu

Slika 1. Hodogram / hijerahija GeroSa

Slika 1. prikazuje hodogram/hijerarhiju GeroSa. Na njoj je vidljivo podaci koji će ulaziti u GeroS će se odnosti isključivo na osobe starije od 65 godina bilo da su gerontološki osiguranici i/ili gerijatrijski bolesnici. Izvor podataka u GeroS će pristizati iz operativnog gerontološkojavnozdravstvenog menadžmenta, operativnog podsustava timova opće/obiteljske medicine kroz ordinacije opće/obiteljske medicine, Domovi za starije s gerontološkom zdravstvenom njegom, Gerontološki centri, ustanove za zdravstvenu njegu, gerijatrijske bolnice/dugotrajno liječenje, psihogerijatrija i druga konzilijarna specijalistička, gerontostomatologija, gerontokineziolog, dnevni boravci / dnevna bolnica, Zaklada Zajednički put, Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest. Podaci upisani i pohranjeni u GeroS podsustav CEZIHa bit će obrađeni u Referentnom centru Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba – Centru za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr.A.Štampar”, koji ujedno predstavlja vrhovni gerontološkojavnozdravstveni menadžment te dostupni svima koji se bave zaštitom zdravlja starijih osoba.

Slika 2.

Izvor: CZG Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr.A.Štampar”

Slika 2. prikazuje shemu GeroSa podsustava CEZIHa za praćenje I evaluaciju zdravstvenih potreba I funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika u gerijatrijskih bolesnika. Navršivši 65+ godina gerontološki osiguranik i/ili gerontološki bolesnik iz CEZIHa njegovi podaci se doslovno povlače u GeroS. Podatke prikuplja različiti profile stručnjaka kroz svoju stručno dokumentaciju od specijalista opće/obiteljske medicine, patronažnih sestara, fizioterapeuta, socijalnih radnika, radnih terapeuta, gerontostomatologa, gerontokineziologa, gerontroantropologa, nutricionista, obitelji.

Održano je ukupno 39 gerontoloških radionica na kojima su sudjelovali stručnjaci različitih profila koji se bave zaštitom zdravlja starijih osoba, na kojima su utvrđeni razlozi racionalizacije rastuće gerijatrijske zdravstvene potrošnje uvođenjem GeroS-a/ podsustav CEZIH-a i to sa stručnjacima različitih specijaliziranih struka u zaštiti zdravlja starijih osoba.

Posebno je istaknut organizacijski aspekt (proces rada, utvrđivanje, praćenje i evaluacija gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja) zatečenog stanja u institucijskoj (Domovima za starije osobe, bolnicama za dugotrajno liječenje, dnevnim bolnicama i dnevnom boravku za starije i Alzheimerove bolesnike,palijativnogerijatrijskoj i psihogerijatrijskoj skrbi) i izvaninstitucijskoj skrbi za starije- Gerontološkom centru.

Referentni centar Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba u koordinaciji i s partnerskim odnosom s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO-om) i Alma mater Europea te s timom stručnjaka različitih profila u zaštiti zdravlja starijih osoba je na 39 gerontoloških radionica kroz definirana područja u specijaliziranoj skrbi za starije osobe, raspravljao i utvrdio načine praćenja i provođenja zadovoljenja zdravstvenih i socijalnih potreba starijih osoba u lokalnoj zajednici od četvrti Grada Zagreba, pa po razlikama u županijama Hrvatske i Hrvatske ukupno.

Nedvojbeno se pokazala nužnost provedbe gerontološkojavnozdravstvene analize stanja na osnovi indikatora, u svrsi izradbe prijedloga mjera i postupaka koji bi putem GeroS-a, omogućio racionalizaciju rastuće gerijatrijske zdravstvene potrošnje i unapređenje zaštite zdravlja starijih osoba.

Razlozi uspostave GeroS-a/ podsustava CEZIH-a u svrsi racionalizacije rastuće gerijatrijske zdravstvene potrošnje i unaprijeđenja zdravstvene zaštite starijih

1. GeroS omogućuje redovitu „reviziju“ liste lijekova koje gerijatrijski bolesnik (65 +) koristi. To znači da se putem GeroS-a „signalizira“ nakon određenog vremena „pokazatelj - lista lijekova“ te traži revizija dr. spec. opće/obiteljske medicine za sve lijekove koje gerijatrijski bolesnik u tom trenutku koristi. Predložen je dogovorni termin revizije liste lijekova, svako 3 mjeseca koji se odnosi na gerijatrijskog bolesnika s akutizacijom i egzacerbacijom vodeće bolesti unutar multiborbiditeta kao i pratećih dijagnoza, a minimum za gerijatrijske bolesnike s kroničnim bolestima je jedan puta godišnje.

2. GeroS omogućuje gerontološko NEdupliciranje (NEpreklapanje) i diferencijaciju zdravstvenih postupaka praćenih determinanti o gerontološkom osiguraniku i gerijatrijskom bolesniku. Omogućio bi se uvid o potrebitom broju stručnjaka različitog profila u skrbi za starije osobe doeduciranog iz gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege, kao i što racionalnijem korištenju njihovog radnog vremena u cilju povećanja učinkovitosti i dostupnosti.

3. Racionalizacija putem GeroS-a omogućuje da potencijalni gerontološki korisnik na jednostavniji način (uz uštedu pri korištenja materijalnih i ljudskih resursa) dođe do informacija i aplicira molbu za raspoložive, primjerene kapacitete Domova za starije i usmjerava na primjerenost kategorizirane gerontološke i gerijatrijske zdravstvene usluge po pružena četri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege. Isto tako omogućuje planiranje potrebitih budućih kapaciteta Domova za starije osobe. GeroS bi tako omogućio lakši i transparentniji pregled lista čekanja za institucijski smještaj u Domove za starije i izvaninstitucijsku skrb za starije/ Gerontološki centar te koordinaciju s mogućnostima izvaninstitucijske skrbi za starije osobe (npr. dnevni boravak i za Alzheimerove bolesnike). To otvara velike mogućnosti racionalizacije (npr. kućno liječenje gerijatrijskog bolesnika je domena tima specijaliste liječnika obiteljske medicine i učinkovitije je u osiguranim kućnim uvjetima od institucijskog smještaja - Doma za starije). Osim toga, kako su Gerontološki centri (izvaninstitucijska skrb) često pri Domovima za starije, gerijatrijski bolesnici će se osjećati sigurnije dok su na listi čekanja za Dom za starije osobe, jer će boraviti veći dio dana u njihovim dnevnim boravcima ili će koristiti dostavu hrane i druge oblike izvaninstitucijske skrbi za starije osobe. GeroS bi uspostavio poveznicu s kućnim liječenjem što usmjerava prema racionalizaciji zdravstvene zaštite za starije osobe u osiguranim kućnim uvjetima. Utvrđivanje, praćenje i analiza gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja putem GeroS-a usmjerava (pravovremeno prema određenom standardu) kada (dijagnoze, funkcionalna onesposobljenost), što (popis usluga i aktivnosti), kako (s kojom medicinskom opremom i timom), koliko (vremenski normativ) i kojoj starijoj osobi treba pružiti - kućno liječenje tima specijaliste opće/obiteljske medicine (SOM-a). Kućno liječenje je sukladno suvremenoj gerontološkoj doktrini usmjereno upravo izvaninstitucijskoj skrbi za starije osobe (to znači izvan bolnice, Doma za starije osobe i drugih ustanova).

GeroS omogućuje povezanost tima SOM-a s patronažnom djelatnosti, ustanovama za kućnu njegu, fizikalnu terapiju i rehabilitaciju u kući te palijativnogerijatrijskoj skrbi.

4. GeroS „signalizira“ liječniku opće/obiteljske medicine o potrebitom preventivnom ili sistematskom pregledu starije osobe (npr. u odnosu na raniju, srednju i duboku starost) što u konačnici doprinosi racionalizaciji rastuće gerijatrijske potrošnje. GeroS utvrđivanjem i praćenjem pobola starijih osoba doprinosi donošenju smjernica za geroprofilaktične mjere (primarne, sekundarne, tercijarne prevencije za starije osobe).

4a. PRIMJER: GeroS omogućuje praćenje primjene gerontostomatoloških usluga i unapređenje zaštite oralnog zdravlja starijih osoba, jer ako se pravovremeno riješe problemi vezano za žvakanje i unos hrane može se spriječiti pothranjenost u starijih osoba (time i nepotrebne hospitalizacije).Promjene sluznice u usnoj šupljini mogu signalizirati sustavne bolesti (uključujući karcinome) ili nuspojave lijekova (pravovremena i pravilna dijagnoza bolesti usne šupljine može spriječiti nepotrebne pretrage na koje bi se uputili gerijatrijski bolesnici).

5. Prehrambeni gerontološki normativi za starije osobe (primjer jelovnika u Domovima za starije osobe i izvaninstitucijskoj skrbi za starije-Gerontološkom centru) postaju poveznica u GeroS-u, i tako pravilna prehrana u Domovima za starije osobe smanjuje pojavnost pogoršanja bolesti (egzacerbacija) ili nepotrebnih hospitalizacija. Racionalizacija putem GeroS-a vidi se u mogućnosti poveznice s patronažom koja bi npr. probirom nutritivnog rizika u starijih osoba (s metodom Nutritional Risk Screening 2002 - NRS 2002) prevenirala moguće hospitalizacije koje nastaju zbog pothranjenosti (najčešće prisutne u dubokoj starosti i povezane s padom, funkcionalnoj onesposobljenosti ili manjkom unosa B vitamina s hranom) te izbjegli suvišne psihofarmake i medicinske pretrage (nerijetko smatrajući da je značajan gubitak tjelesne mase zbog depresije).

6. GeroS omogućuje racionalizaciju radnog vremena stručnjaka različitog profila u interdisciplinarnom timu jer će olakšati međusobnu komunikaciju između zaposlenika (ušteda vremena, brža razmjena podataka, dostupnost dokumenta) te transparentnije pružanje usluga, smanjenje pogrešaka u fakturiranju usluga, učinkovitije evidencije te evaluacije rada. GeroS će izvršiti racionalizaciju ubrzanjem protokolizacije pojedinih procesa rada u skrbi za starije osobe poglavito između zdravstvenog i socijalnog sustava. GeroS omogućuje racionalizaciju jer će se izvršiti pravilna preraspodjela resursa za utvrđene zdravstvene potrebe u suglasju s gerontološkim normama. Gerijatrijski bolesnici stariji od 85 godina zahtijevaju drugačije gerontološke i gerijatrijske norme nego u ranijoj starosti, kako u zdravstvenoj tako i u socijalnoj skrbi. GeroS omogućuje pravilan odabir bilo Domova za starije osobe, izvaninstitucijske skrbi poput dnevnih boravaka sve do stambenih zajednica za starije.

7. GeroS pruža racionalizaciju u vidu poveznice s rahabilitacijom starijih osoba koja se odnosi na fizikalnu terapiju u kući, u Gerontološkom centru, dnevnim bolnicama. Za takav vid fizikalne terapije (u kući) brže bi se dobio nalog putem GeroS-a što utječe na promptno djelovanje fizioterapeuta koje unapređuje funkcionalnu sposobnost starije osobe i sukladno tome djeluje na racionalizaciju u pružanju usluga i reduciranje institucijskih rehabilitacijskih usluga.

8. GeroS omogućuje lakši odabir gerontotehnoloških pomagala u primjeni radnoterapijskih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba. GeroS pruža objedinjeni popis gerontotehnoloških pomagala koja koriste starije osobe, što može osim praćenja zdravstvenog stanja gerijatrijskog bolesnika pomoći i kod posudbe pojedinih pomagala (npr. u Gerontološkim centrima postoji posudionica određenih gerontoloških pomagala – što predstavlja racionalizaciju troškova). Brojni su primjeri da gerijatrijski bolesnik koristi manji broj lijekova (poglavito psihofarmaka) ako se uključi u radnu terapiju, tako da se radna terapija predlaže kao poveznica u GeroS-u. GeroS-a će omogućiti da se evaluira ishod radne terapije koja može pomoći da se obukom gerijatrijskog bolesnika poboljša njegova funkcionalna sposobnost (tako da se sam oblači, hrani...) što implicira na manji broj sati tuđe skrbi i racionalizaciju te svakako veću kvalitetu života starije osobe.

9. Racionalizacija putem GeroS-a omogućuje izradbu fokusiranih gerontološkojavnozdravstvenih programa (npr. za sprječavanje funkcionalne onesposobljenosti ili bolesti te pojavnosti gerijatrijskog domino efekta u hospitaliziranih gerijatrijskih bolesnika) na temelju gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja. To bi sprječilo nepotrebno rasipanje zdravstvenih ali i socijalnih resursa. GeroS omogućuje na temelju utvrđenih gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja projekciju i planiranje budućih zdravstvenih potreba starijih osoba što doprinosi racionalizaciji gerijatrijske zdravstvene potrošnje. Također GeroS omogućuje aplikacije za znanstvene projekte i buduća gerontološka i gerijatrijska istraživanja.

10. Sestrinska dokumentacija gerijatrijske zdravstvene njege vođena putem 19 obrazaca kao standard Hrvatske komore medicinskih sestara („Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege sa sestrinskom dokumentacijom i postupnikom opće/obiteljske medicine u Domu za starije osobe“, II. Dopunjeno izdanje, str. 1-432). Putem GeroS-a racionalizirat će i unaprijediti pružanje učinkovite i svrsishodnije, evaluirane gerijatrijske zdravstvene njege kako u institucijskoj tako i u izvaninstitucijskoj gerijatrijskoj skrbi. GeroS omogućuje osiguranje i funkcioniranje Hrvatskog fonda za gerijatrijsku zdravstvenu njegu („Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege sa sestrinskom dokumentacijom i postupnikom opće/obiteljske medicine u Domu za starije osobe“, II. Dopunjeno izdanje, str.356.). Provedba Programa četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u Domu za starije osobe, omogućuje kategorizaciju individualnog gerontološkog osiguranika i gerijatrijskog bolesnika uz primjenu mjera i postupaka uz aktivnosti te normi gerijatrijske zdravstvene njege po modelu Roper Juchli/V.Fichter – M.Mayer. Primjena je u integraciji sestrinske dokumentacije gerijatrijske zdravstvene njege po hrvatskom modelu (Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba, Gradski ured za zdravstvo i branitelje, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Hrvatska komora medicinskih sestara i Katedra za opću/obiteljsku medicinu, Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko društvo za gerontologiju i gerijatriju Hrvatskog liječničkog zbora). Program Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege praćen putem GeroS-a omogućuje povezanost kategoriziranog gerijatrijskog bolesnika i gerontološkog osiguranika po četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u Domu za starije i u izvaninstitucijskoj gerijatrijskoj skrbi u osiguranim uvjetima.

10a. Za razliku od ordinacije specijaliste opće/obiteljske medicine u izvaninstitucijskoj gerontološkoj skrbi izvan Doma za starije, na razini primarne zdravstvene zaštite, GeroS omogućuje primjerenu evaluaciju pruženih zdravstvenih usluga u Domu za starije gdje se pružaju specifične zdravstvene mjere i postupci tima SOM-a za razliku od ordinacije SOM-a izvan Doma.

11. GeroS omogućuje trajnu edukaciju iz gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege. Time evaluira i omogućuje planiranje potrebnog interdisciplinarnog tima gerontoloških stručnjaka u skrbi za starije osobe (od gerontologa, gerijatara, psihogerijatara, neurogerijatara, specijalista opće/obiteljske medicine, gerontoantropologa, gerontopsihologa, gerontostomatologa, gerijatrijskih medicinskih sestara, fizioterapeuta za starije osobe, radnih terapeuta za starije osobe, nutricionista specijaliziranog za starije, socijalnih radnika za starije osobe, gerontokineziologa, gerontotehnologa, ekonomista i pravnika za starije osobe, do gospodarstvenika, usluga gerontonjegovateljica i gerontodomaćica do aktivnih sudionika suodgovorne starije osobe, članova obitelji te Zaklada i Udruga za starije. Na taj način bit će usmjereno namjensko korištenje ljudskih resursa u zaštiti zdravlja starijih osoba. Definirat će se unositelji determinanti praćenja zdravstvenih potreba starijih osoba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika u GeroS u cilju sprječavanja mogućih zlouporaba. GeroS unapređuje kontinuiranu doedukaciju iz gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege za interdisciplinarni tim, jer će ih aplikacije voditi kroz potrebne determinante u svakodnevnom radu poput gerijatrijskog domino efekta, gerijatrijskog sindroma 4 „N (nepokretnost, nestabilnost, nesamostalnost, nekontrolirano mokrenje) rane detekcije Alzheimerove bolesti i dr. što unapređuje kvalitetu i učinkovitost zdravstvene zaštite za starije osobe u svrsi racionalizacije gerijatrijske zdravstvene potrošnje. Osnovni je cilj primjenom programa GeroS-a spriječiti nastanak preventabilnih gerijatrijskih bolesti te unapređenje zaštite zdravlja i očuvanje funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika.

12. GeroS će detektirati gerontološke probleme i gerijatrijske poteškoće u skrbi za starije osobe poveznicom kroz zdravstveni i socijalni sustav i ponuditi rješenja za uključivanje stručnjaka različitih profila u skrbi za starije osobe uz evaluiranje pojedinačne suodgovornosti i odgovornosti sustavne skrbi za starije osobe. GeroS će racionalizirati postojeću nepovezanost („rascjepkanost“) svih sudionika u organizaciji rada i pružanju zaštite zdravlja starijih osoba u cilju unapređenja zdravlja starije populacije (65 +) te omogućiti koordinaciju i sintezu koju će SOM izvršiti na osnovi svih gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja (bio-psiho-socijalnog pristupa). Utvrdit će se i pratiti važne determinante za gerijatrijskog bolesnika u općoj/obiteljskoj medicini (npr. s kim živi, tko se o starijima brine, s čim se prije umirovljenja bavio, jesu li dostatna financijska primanja, itd.). PRIMJER: Putem GeroS-a će specijalist opće/obiteljske medicine, gerijatrijske medicinske sestre, socijalni radnici u skrbi za starije osobe ispunjavati test prepoznavanja zlostavljanja starijih osoba što omogućuje pravovremenu prevenciju i stručnu intervenciju kod detekcije zlostavljanja i zanemarivanja starijih osoba.

13. GeroS omogućuje korekciju i unapređenje postojećih standarda i normativa. PRIMJER (gerontostomatološke radionice, 9.10, 27.10. i 25.11.2014.): U gerontostomatologiji se predlaže povećati vremenski normativ tj. minutažu zahvata i omogućiti učestaliji broj posjeta za dg.paradentoze u gerijatrijskih bolesnika i gerontoloških osiguranika na 3-4 x godišnje zbog evaluacije očuvanja oralnog zdravlja starijih osoba. Neophodno je omogućiti i planirati mobilne gerontostomatološke timove u Domovima za starije osobe i Gerontološkim centrima po županijama Hrvatske i Grada Zagreba. GeroS će omogućiti primjenom moderne tehnologije (cloud) pohranjivanje i upućivanje fotografija (npr. od SOM-a iz Doma za starije do gerontostomatologa).

14. GeroS omogućuje racionalizaciju i planiranje u području pružanja usluga zdravstvenog/medicinskog turizma gerontoloških osiguranika i to putem utvrđivanja, praćenja i evaluacije zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih turista kako iz Hrvatske tako i iz Europe.

15. Racionalizacija zdravstvene zaštite za starije osobe putem GeroS-a omogućuje i u palijativnogerijatrijskoj skrbi objektivizaciju zdravstvenog stanja i funkcionalne onesposobljenosti gerijatrijskog bolesnika u potrebi za palijativnogerijatrijskom skrbi (utvrđivanje, praćenje i evaluacija njegovih zdravstvenih te socijalnih potreba). GeroS omogućuje dostupnije, učinkovitije i kvalitetnije upućivanje po razinama zdravstvene zaštite za palijativnogerijatrijske bolesnike od Doma za starije osobe, kućnog liječenja, ustanove za zdravstvenu njegu i palijativnogerijatrijsku skrb do palijativnogerijatrijskih bolničkih postelja te primjereni premještaj palijativnogerijatrijskih bolesnika.

16. Racionalizaciju putem GeroS-a omogućuje poveznicu primarne zdravstvene zaštite , sekundarne putem bolnica za dugotrajno liječenje te dnevnih bolnica za starije kao i psihogerijatrijskih te palijativnogerijatrijskih postelja do tercijarne razine u praćenju gerijatrijskih determinanti koje su neophodne za učinkovitu, NEduplicirajuću i NEpreklapajuću zdravstvenu zaštitu za starije osobe. GeroS omogućuje i poveznicom s ustanovama za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući, čak i učinkovitije pružanje npr. oksigenoterapije u osiguranim kućnim uvjetima gerijatrijskog bolesnika nakon izlaska iz bolnice (35. gerontološka radionica, 18.12.2014.).Racionalizacija putem GeroS-a poglavito omogućuje praćenje duljine i razloga hospitalizacije, vodeće, prateće dijagnoze, te funkcionalne sposobnosti gerontološkog osiguranika i gerijatrijskog bolesnika te zdravstvenih i socijalnih potreba gerijatrijskih bolesnika u institucijskoj i izvaninstitucijskoj skrbi za starije, što će usmjeriti planiranje potrebnih zdravstvenih resursa, uz racionalnije te učinkovitije i dostupnije pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka za gerijatrijskog bolesnika i gerontološkog osiguranika.

U sklopu GeroSa sa 1.ožujka 2015.g. sa radom počinje podsustav GeroSa NRS2002 (Nutritional Risk Screening 2002) web servis i web aplikacija za izračun nutritivnog statusa, koji će se provoditi kao pilot projekt u domovima zdravlja Grada Zagreba i okolici, odabranim domovima za starije te bolnicama poput Kliničkog bolničkog centra Zagreb – Rebro, KB Sestre Milosrdnice i dr.

Zaključak

Poveznica primarne zdravstvene zaštite s ostalim razinama zdravstvene skrbi za starije je značajna za planiranje primjerene i djelotvorne zdravstvene zaštite starijih osoba te racionalizaciju rastuće gerijatrijske zdravstvene potrošnje. Sukladno europskoj i hrvatskoj gerontološkoj dokrini nužno je implementirati funkcionalni proces integracije i povezivanja svih sudionika i razina (primarna, sekundarna, tercijarna) u zdravstvenoj zaštiti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika. To upućuje na nužnost informatizacije uz utvrđivanje, praćenje, analizu i evaluaciju fokusiranih gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja, uvođenjem u CEZIH, putem GeroS-a. Time GeroS kao podsustav CEZIH-a za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika, omogućuje i racionalizaciju rastuće gerijatrijske zdravstvene potrošnje i unaprijeđenje zaštite zdravlja starijih osoba.

Reference

1. http://www.stampar.hr/hr/39-gerontoloska-radionica-o-primjeni-geros-30-sijecnja-2015
2. http://www.stampar.hr/hr/hrvatske-smjernice-za-prehranu-starijih-osoba-predstavljene-u-bruxellesu
3. http://www.stampar.hr/hr/medunarodni-dan-starijih-osoba-1-listopada-2014-na-starijima-svijet-opstaje-na-mladima-ostaje