  |
||||||
 |
||||||
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
|||||
|
 |
||||
|
 |
 |
|||
 |
Intervju | ||||
 |
|||||
|
Tema broja | ||||
|
|||||
|
Čuvari zdravlja | ||||
|
|||||
|
Aktivno i zdravo starenje | ||||
|
|||||
|
Zdravstvena ekologija | ||||
|
|||||
|
Farmakoterapija | ||||
|
|||||
|
Građanske inicijative | ||||
|
|||||
|
Škola i zdravlje | ||||
|
|||||
|
Brojke govore | ||||
|
|||||
|
Feljton | ||||
|
|||||
|
Preventivna medicina | ||||
|
|||||
| God. 2. Br. 6 / 2015. | |||||
 |
|||||
 |
|||||
 |
|||||
|
|||
 |
 |
 |
|
 |
Feljton Antibiotici
Pripremila: doc.dr.sc. Danijela Štimac Grbić, dr.med. Nastavni zavod za javno zdravstvo |
||
Antibiotici su jedno od najvećih otkrića moderne medicine, jer nakon njihova pronalaska ništa više nije kao prije. Teško se ijedno drugo otkriće može usporediti s tim. Zanimljivo je da je stari narod Maya znao za neke ljekovite plijesni i upotrebljavao ih kod kožnih i probavnih infekcija. Određeni podaci upućuju na to da su u srednjem vijeku i templari znali za ljekovite plijesni. Ta su iskustva međutim, tek 1877. postala predmetom znanstvenih istraživanja Pasteura i Joubera. Era modernih antibiotika počinje 30-ih godina prošlog stoljeća s razvojem sulfonamida, a nastavlja se 40-ih otkrićem penicilina, prvog antibiotika. Britanski mikrobiolog Alexandar Fleming za otkriće penicilina 1945. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu. Uporaba kemijskih agensa protiv patogena započela je s njemačkim liječnikom Paulom Ehrlichom. Ehrlich je nakon niza pokusa utvrdio da je određenom kemijskom toksičnošću moguće ubiti patogen, a pritom ne ubiti domaćina. On je 1904. godine otkrio kako je uporabom kemijskog spoja tripana moguće smanjiti vjerojatnost pojave ili razinu izraženosti afričke bolesti spavanja (tada nije bilo poznato da je uzročnik bolesti ce-ce muha). Također, otkrio je kako je korištenjem arsfenamina moguće liječiti pacijente oboljele od sifilisa. Godine 1910. spoj arsfenamina proizveden je za tržište pod imenom Salvarsan. |
|||
 |
Paul Ehrlich (Strehlen, 14. ožujka 1854. – Bad Homburg, 20. kolovoza 1915.), njemački znanstvenik koji je 1908.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu. Poznat je po svome radu u hematologiji, imunologiji, i kemoterapiji. Ehrlich je predvidio autoimunost nazvavši je "horror autotoxicus". Skovao je izraz "kemoterapija" i popularizirao je koncept "čarobnog metka". Zaslužan je i za otkriće krvno-moždane barijere (primjetio je da se svi organi osim mozga eksperimentalne životinje boje anilinskom bojom nakon iniciranja) i razvoj prvog kemoterapeutika u modernoj medicini. |
||
„Kad sam se probudio netom nakon zore 28. rujna 1928. godine, zasigurno nisam planirao iz korijena promijeniti svu medicinu otkrivanjem prvog antibiotika na svijetu, tj. ubojice bakterija... Ali upravo sam to učinio.“, Alexander Fleming |
|||
|
Otkriće penicilina kao antibiotika pripisuje se škotskom znanstveniku Alexanderu Flemingu, koji je 1928. godine otkrio direktno djelovanje penicilina kao antibiotika na uzorku stafilokokne bakterije koju je držao u Petrijevoj zdjelici. Zdjelica je bila ispunjena stafilokokima koji su prekrili dno. Na mjestima gdje je dodao penicilin pojavili su se čisti krugovi i vidljivo dno zdjelice. Zbog toga je zaključio da penicilin ima inhibitorno djelovanje na razvoj bakterije. Mislio je međutim da antibiotik nije u stanju preživjeti dovoljno dugo u čovječjem tijelu i zbog toga ne može biti učinkovit kao lijek te je odbacio mogućnost penicilina kao antibiotika. |
||
Ovo se mišljenje promijenilo 1939. godine kada je australski znanstvenik Howard Florey na Oxfordskom sveučilištu nakon niza pokusa utvrdio da je antibiotik dovoljno jak za preživljavanje u čovječjem sustavu uz zadržavanje svoje antibiotske mogućnosti i aktivno djelovanje protiv patogena. Penicilin je bio prvi antibiotik koji se proizvodio u količinama dovoljnim za spašavanje milijuna života. Nakon samog otkrića plijesni koja stvara penicilin, krenulo se s traženjem soja Peniciliuma koja proizvodi najveću količinu ovog antibiotika pa je već 1951. godine P. notatum zamijenjen novom vrstom Penicillium chrysogenum. |
|||
 |
 |
 |
|
