Pojavnost i smrtnost od zloćudnih bolesti u svijetu i kod nas su u uzlaznoj putanji. U svijetu svake godine od raka oboli 11, a umre 7 milijuna ljudi. S rakom u svijetu živi čak 25 milijuna ljudi.

U Hrvatskoj godišnje oboli 25.000 ljudi, a umre 12.500. S obzirom da liječenje oboljelih od raka često traje godinama, a osim oboljelog iscrpljuje i članove njegove obitelji, broju bolesnika može se pridodati i velik broj obitelji koje je bolest zaokupila i koje često trebaju različite oblike pomoći. Sa značajnim rastom očekivanog trajanja života pri rođenju i starenjem populacije, može se očekivati dalji trend rasta opće smrtnosti od zloćudnih bolesti.

Najmanje jedna trećina zloćudnih tumora može se spriječiti odabirom odgovarajućeg načina života, a pojedine maligne bolesti mogu se izliječiti ranim otkrivanjem i odgovarajućim liječenjem. Barem jedna trećina karcinoma (tumora) je preventabilna. Prevencija je najučinkovitija i najdugoročnija strategija u borbi protiv ovih bolesti.

Maligne bolesti kao uzrok smrti

U gradu Zagrebu, uz kardiovaskularne bolesti, maligne novotvorine su drugi najčešći uzrok smrti s udjelom od 29,6% u ukupnom mortalitetu. Među deset najčešćih uzroka smrti u Zagrebu, tri su iz skupine malignih bolesti: na trećem mjestu je zloćudna novotvorina traheje, bronha i pluća s udjelom od 6,1% u ukupnom mortalitetu, na četvrtom mjestu je zloćudna novotvorina debelog crijeva s udjelom od 4,4%, a na devetom mjestu zloćudna novotvorina dojke s udjelom od 2,2% u ukupnom mortalitetu (Tablica 1).

Tablica 1 – Deset vodećih uzroka smrti u 2013. godini: redoslijed, udio i stope na 100.000 stanovnika

Ako promatramo vodeće uzroke smrti po spolu, među deset vodećih uzroka smrti muškaraca, uz rak pluća i debelog crijeva, na sedmom mjestu je i zloćudna novotvorina prostate (Tablica 2).

Tablica 2 – Deset vodećih uzroka smrti muškaraca u 2013. godini: redoslijed, udio i stope na 100.000 muškaraca

U žena su tri dijagnoze iz skupine novotvorina među 10 vodećih pojedinačnih uzroka smrti 2013. godine. Zloćudna novotvorina dojke, s udjelom od 4,1% u ukupnom mortalitetu je na petom mjestu, bronha i pluća s udjelom od 3,8% na šestom, a zloćudna novotvorina debelog crijeva s udjelom od 3,7% je na sedmom mjestu (Tablica 3).

Tablica 3 – Deset vodećih uzroka smrti žena u 2013. godini: redoslijed, udio i stope na 100.000 žena

Grafikon 1. Udio umrlih od zloćudnih novotvorina u dobi od 0 do 64 i 65+ godina prema spolu 2013. godine

Analizirajući smrtnost od novotvorina prema dobi, vidimo da je skoro trećina (29,1%) umrlih mlađa od 65 godina (30,2% muškaraca i 27,7% žena).

U 2013. godini, prema dobno standardiziranim stopama smrtnosti na vodećem mjestu u gradu Zagrebu nalaze se maligne neoplazme sa stopom smrtnosti od 88,86 za dobnu skupinu od 0 do 64 godine života te sa stopom od 210,30 za sve dobne skupine (Tablica 4). U odnosu na 2011. godinu, dobno standardizirane stope smrtnosti (za dob 0-64 godine) pale su za maligne neoplazme ukupno, za rak dojke i rak vrata maternice, a za rak bronha i pluća su porasle (Grafikoni 2 do 5).

Tablica 4 – Standardizirane stope smrtnosti za grad Zagreb po pojedinim uzrocima na 100.000 stanovnika za 2013. godinu

Izvor: Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – Odjel za ocjenu zdravstvenog stanja i potreba

Grafikon 2 – Standardizirana stopa smrtnosti od zloćudnih novotvorina (C00 – C97) za dobnu skupinu od 0 do 64 godine na 100.000 stanovnika – usporedba 2012. i 2013. godina

Grafikon 3 – Standardizirana stopa smrtnosti od raka traheje, bronha i pluća (C33 – C34) za dobnu skupinu od 0 do 64 godine na 100.000 stanovnika – usporedba 2012. i 2013. godina

Grafikon 4 – Standardizirana stopa smrtnosti od raka vrata maternice (C53) za dobnu skupinu od 0 do 64 godine na 100.000 stanovnika – usporedba 2012. i 2013. godina

Rizični faktori

Pušenje

Pušenje je najsnažniji pojedinačni rizični faktor pojave karcinoma. Izbjegavanje pušenja jedna je od najučinkovitijih metoda u prevenciji karcinoma i smrti uzrokovane karcinomom.

Pušenje predstavlja veći ili manji rizični faktor nastanka brojnih karcinoma: karcinoma pluća, jednjaka, usne šupljine, larinksa, bubrega, mokraćnog mjehura, želuca, pankreasa i grlića maternice. Oko 70% karcinoma pluća može se povezati s pušenjem kao pojedinačnim faktorom rizika. Dokazano je i da pasivno pušenje povećava rizik pojave karcinoma pluća. Zato je izrazito važno zaštiti nepušače na radnom mjestu i u javnim prostorima.

I drugi oblici uživanja duhana povećavaju rizik obolijevanja: upotreba duhana žvakanjem povećava rizik pojave karcinoma usne šupljine, jednjaka i gušterače.

Tjelesna neaktivnost, pretilost i prekomjerna tjelesna težina

Uravnotežena prehrana jedan je od mehanizama prevencije pojave karcinoma. Postoji povezanost između pretilosti, prekomjerne tjelesne težine i pojave nekih karcinoma, kao što su karcinom jednjaka, dojke, kolorektalni karcinom i karcinom bubrega.

Učestalo konzumiranje crvenog mesa može biti povezano s pojavom karcinoma debelog crijeva. Uravnotežene prehrambene navike i redovita tjelesna aktivnost osnova su zdravlja i prevencije kroničnih bolesti pa tako i karcinoma.

Nacionalne strategije i javnozdravstveni programi svakako bi trebali biti usmjereni na edukaciju, senzibiliziranje, podršku i provedbu kroz sustav i institucije (uravnotežena prehrana u institucijama i tjelovježba u školama i na radnom mjestu i sl). Pozitivne zdravstvene navike reduciraju izloženost rizičnim faktorima, a velikim dijelom ovise o samom pojedincu.

Alkohol

Neumjerena konzumacija alkohola rizičan je faktor pojave mnogih karcinoma: karcinoma usne šupljine, dušnika, jednjaka, jetre, kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke. Rizik pojave karcinoma raste s količinom i učestalošću konzumacije alkohola. Rizik se povećava i ukoliko osoba uz učestalu konzumaciju alkohola i puši. Za pojavu pojedinih karcinoma, utjecaj alkohola različit je kod muškaraca i kod žena. Primjerice, 22% karcinoma usne šupljine i ždrijela povezuje se, između ostalog, s konzumacijom alkohola, dok kod žena alkohol „pridonosi“ 9%. Ova razlika pripisuje se prosječnoj količini konzumacije. Slične spolne razlike postoje za karcinome jednjaka i jetre (Rehm et al., 2004).

Infekcije

Mikroorganizmi su odgovorni za oko 22% smrti od karcinoma u zemljama u razvoju i za 6% smrti od karcinoma u razvijenom svijetu. Hepatitis B i C, rizični su faktori pojave karcinoma jetre, humani papiloma virus uzrokuje karcinom cerviksa, Helicobater pylori povećava rizik pojave karcinoma želuca. U pojedinim zemljama infekcija parazitima (shistozomijaza) povećava rizik pojave karcinoma mokraćnog mjehura. Preventive mjere uključuju cijepljenje i zaštitu od infekcije i infestacije.

Zagađenje okoliša

Zagađenje okoliša: zraka, vode i tla karcinogenim tvarima (kemikalijama) smatra se odgovornim za 1-4% svih karcinoma (IARC/WHO, 2003). Izloženost karcinogenima iz okoline može se dogoditi konzumiranjem zagađene vode, udisanjem atmosferskog zraka ili zraka u zagađenoj prostoriji, konzumiranjem hrane koja sadrži kancerogene tvari. Smatra se kako postoji više od 40 uvjeta u radnoj okolini koji mogu biti karcinogeni za čovjeka, a svrstavaju se u tvz. radno-okolišne karcinogene (Siemiatycki et al., 2004). Najčešće se povezuju s rakom pluća, mokraćnog mjehura, dušnika, kože, s leukemijom i rakom larinksa. Mezoteliom se, primjerice, povezuje s izloženošću azbestu na radnom mjestu.

Tumori čija pojava se povezuje s radnim mjestom učestaliji su u radno aktivnoj populaciji i rizik njihove pojave veći je u toj populaciji (u usporedbi s općom populacijom). Oko 20-30% muške i 5-20% ženske radno aktivne populacije (15-64 godine) može biti izloženo karcinogenima raka pluća tijekom svog radnog vijeka. Smatra se i da je 2% slučajeva leukemije u svijetu uzrokovano uvjetima na poslu.

Zračenje

Ionizirajuće zračenje karcinogeno je za ljude. Ono može uzrokovati leukemiju i brojne tvz. solidne tumore, s većim rizikom ukoliko je izloženost bila u mlađoj životnoj dobi. Znanje o zračenju kao riziku pojave tumora stečeno je kroz epidemiološke studije koje su uključivale preživjele nakon atomske bombe, kao i na kohortnim istraživanjima zdravstvenih radnika i drugih populacijskih skupina izloženih zračenju tijekom radnog vremena. Ionizirajuće zračenje ujedno je i jedno od osnovnih dijagnostičkih i terapeutskih oruđa. Kako bi dobrobit od zračenja bila veća od potencijalne štete, radiološke medicinske procedure moraju biti adekvatno propisane i izvedene, s posebno pažnjom kada su u pitanju djeca.

Ultraljubičasto zračenje, odnosno pretjerana izloženost sunčevim zrakama, može uzrokovati tumore kože, kao što su bazocelularni karcinomi, karcinomi skvamoznih stanica ili melanomi. Izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu, izbjegavanje izlaganja kada je zračenje najintenzivnije, zaštitne kreme, odjeće i pomagala važni su u prevenciji ovih tumora.

Mogućnosti prevencije

Promjena negativnih zdravstvenih i životnih navika, kao i okolišnih faktora u cilju sprječavanja pojave maligne bolesti primarna je prevencija. Primarna prevencija trebala bi biti metoda izbora u javnom zdravstvu i promicanju zdravlja.

Nepušenje, odvikavanje od pušenja i izbjegavanje pasivnog udisanja dima cigarete

Pušenje je direktno povezano s pojavom raka pluća, kao i brojnih drugih sijela raka. Najpametniji ulog u zdravlje je nepušenje, odnosno odvikavanje od ove štetne navike. Jedna popušena kutija cigareta dnevno tijekom jedne godine skraćuje život za 53 dana. Prestanak pušenja u 30-tim godinama života smanjuje vjerojatnost prijevremenog umiranja od bolesti vezane uz pušenje za oko 90%.

Uravnotežena prehrana

Prehrana koja pridonosi sprječavanju pojave karcinoma podrazumijeva raznoliko povrće i voće (najmanje pet obroka dnevno), cjelovite žitarice i mahunarke. Ove namirnice bogate su antioksidansima, tvarima koje štite od štetnog djelovanja slobodnih radikala. Slobodni radikali su štetni spojevi koji nastaju tijekom metaboličkih procesa u organizmu ili se unose onečišćenom hranom ili zrakom. Slobodni radikali mogu uzrokovati oštećenja stanica. Naš organizam dijelom proizvodi antioksidanse uz pomoć vitamina i minerala, a dijelom ih unosi hranom. Najbogatiji su: crveni grah, grožđe (grožđice), borovnica, brusnica, artičoka, kupina, malina, šljiva, jabuka. Prema istraživanjima, antioksidativno djelovanje imaju vitamin C, A i E, beta-karoten, selen i neki drugi prirodni spojevi.

Ograničavanje konzumiranja crvenog mesa i gotovih mesnih prerađevina

Prekomjerna konzumacija gotovih prerađenih prehrambenih proizvoda, bogatih šećerima, mastima i solju te aditivima, a siromašnih vlaknima, predstavlja povećan rizik nastanka raka debelog crijeva i drugih dijelova probavnog sustava. Uz poštivanje zdravstvenog statusa pojedinca, u prehranu treba uvrstiti više ribe, purećeg i pilećeg mesa, a smanjiti unos crvenog mesa, suhomesnatih proizvoda i mesnih prerađevina.

Ograničavanje konzumiranja alkoholnih pića

Osobe koje konzumiraju velike količine alkohola, posebno u kombinaciji s pušenjem, imaju veći rizik za neka sijela raka (rak usne šupljine, ždrijela, grkljana, jednjaka, jetre, dojke). Konzumiranje alkoholnih pića treba biti vrlo ograničeno, uz izbjegavanje žestokih alkoholnih pića.

Redovita tjelesna aktivnost

U prevenciji pojave malignih bolesti izrazito je važna i tjelesna aktivnost. Redovita tjelesna aktivnost može protektivno djelovati kada su u pitanju maligne bolesti. Glavni mehanizam djeluje preko razine hormona, koncentracije i aktivnosti faktora rasta, smanjenja količine masnog tkiva i mogućeg povećanja imunološke otpornosti organizma. Niža razina aktivnih spolnih hormona može biti udružena sa smanjenjem rizika za razvoj hormonalno ovisnih malignih bolesti, kao što su tumori dojke, endometrijuma, ovarija, prostate i testisa.

Primjerena zaštita od sunčevog zračenja

Izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu, izbjegavanje izlaganja sunčevom zračenju u vrijeme kada je ono najintenzivnije, zaštitne kreme, odjeće i pomagala važni su u prevenciji ovih tumora.

Preventivni pregledi

Preventivni pregledi sekundarna su prevencija bolesti. Pravovremenim otkrivanjem bolesti i primjerenim liječenjem, pojedine maligne bolesti moguće je izliječiti, dok je kod dugih moguće znatno produljiti životni vijek i kvalitetu života. Preventivni pregledi trebali bi postati uobičajena zdravstvena navika i trebali bi biti jedan od važnijih dijelova zdravstvenog sustava. Preventivni pregledi odgovornost su pojedinca, ali i zdravstvenog sustava, odnosno društva. Osobe koje su pod povećanim rizikom pojave maligne bolesti (pozitivna obiteljska anamneza, štetni učinci okoline, genetska predispozicija, biološka dob) učestalije moraju obavljati preventivne preglede. Otkrivanje maligne bolesti u ranom stadiju s ciljem povećanja mogućnosti izlječenja smatra se sekundarnom prevencijom.

Preventivni programi ranog otkrivanja raka

Ranim otkrivanjem bolesti stupanj dugogodišnjeg preživljavanja raste do mogućeg izlječenja, odnosno sprečavanja smrtnog ishoda i podizanja kvalitete života. U Hrvatskoj se provode tri Nacionalna programa ranog otkrivanja raka.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke: Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćene su sve žene u RH u dobi od 50 do 69 godina. Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se mogu otkriti promjene na dojci i do dvije godine ranije od pojave kliničkih simptoma. Prvi mamografski pregled svaka žena treba napraviti između 38. i 40. godine života, a žene s pozitivnom obiteljskom anamnezom za rak dojke i ranije. Cilj programa je otkriti rak dojke u što ranijoj fazi te smanjiti smrtnost od raka dojke za 25-30%.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva: Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka debelog crijeva obuhvaćene su sve žene i muškarci u RH u dobi od 50 do 74 godine. Testiranje na nevidljivu krv u stolici je jednostavna pretraga te svatko može sam nanijeti uzorak stolice na test kartone. Cilj programa je otkriti rak u početnom stadiju, odnosno smanjiti smrtnost od raka debelog crijeva za 15% .

Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice: Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka vrata maternice obuhvaćene su sve žene u RH u dobi od 25 do 64 godine. U okviru programa žene se pozivaju na Papa test svake tri godine. Papa test je jednostavna, neinvazivna pretraga kojom se uzima bris rodnice, vrata maternice i kanala vrata maternice. Tada se mogu pronaći promijenjene stanice u ranom stadiju koje se mogu lako odstraniti, tako da se ne razviju u rak. Cilj programa je smanjiti pojavnost raka vrata maternice za 80% nakon razdoblja od 13 godina od početka Programa te postupno potpuno ukidanje Programa, uvođenjem organiziranog programa probira.

Izvor: Državni zavod za statistiku i Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – Odjel za ocjenu zdravstvenog stanja i potreba