U Republici Hrvatskoj do 2009. godine nije postojala jasna vizija i strategija razvitka hitne medicinske službe (HMS-a) što je rezultiralo neujednačenom kvalitetom pružanja hitne medicinske skrbi kako u izvanbolničkom tako i u bolničkom dijelu. Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM), kao krovna stručna zdravstvena ustanova u djelatnosti hitne medicine, provodi reorganizaciju HMS-a kako bi se postigla jednaka kvaliteta i dostupnost hitne službe u svim dijelovima RH.

Proces reorganizacije bio je veoma opsežan i obuhvaćao je sve aspekte hitne medicine od osnivanja 21 županijskog zavoda za hitnu medicinu, uspostavu županijskih medicinskih prijavno-dojavnih jedinica, osnivanje odjela hitne medicine, integraciju telemedicine u djelatnost hitne medicine, uvođenje specijalizacije hitne medicine, dodatno stručno usavršavanje djelatnika HMS-a, standardizaciju medicinske opreme i vozila do izrade smjernica/protokola/algoritama postupaka zbrinjavanja. Osim navedenog, tijekom vremena uslijedile su izmjene u Mreži hitne medicine kako bi se povećao broj timova hitne medicinske službe, a veliki naglasak stavlja se i na ljetnu turističku sezonu u kojoj se uvode dodatni „prometni timovi hitne medicinske službe“ i hitni helikopterski medicinski prijevoz. Ovaj rad daje pregled dosadašnjeg tijeka reorganizacije te poduzetih mjera kojima se unaprijedila kvaliteta sustava hitne medicine, standardizirala usluga hitne medicinske skrbi među županijama, povećala dostupnost i brzina reakcije izvanbolničke hitne medicinske službe te poboljšala učinkovitosti bolničke hitne medicinske službe.

Uvod

Zbog potrebe izjednačavanja dostupnosti i podizanja kvalitete usluga u djelatnosti hitne medicine na cijelom području Republike Hrvatske pokrenuta je reorganizacija sustava hitne medicinske službe (HMS-a).

Polazeći od činjenice da je učinkovitost HMS-a jedan od najvažnijih pokazatelja kvalitete cjelokupne zdravstvene zaštite svake zemlje, a temeljem utvrđene neujednačene organizacije, nejednakih kriterija hitnosti, nedostatka sustavne edukacije, neujednačene opremljenosti između/unutar županija te posljedično nejednake kvalitete pružene usluge i dostupnosti HMS-a, u RH je 2009. započet proces nacionalne reforme HMS-a. Reorganizaciju, po modelu suradničkog i jedinstvenog sustava izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe, provodi Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) kao krovna stručna zdravstvena ustanova u djelatnosti hitne medicine u RH.

Za provedbu reorganizacije Međunarodna banka za obnovu i razvoj je 2008. godine Republici Hrvatskoj odobrila zajam za potporu Projekta unapređenja hitne medicinske službe i investicijskog planiranja u zdravstvu.

Izvanbolnička hitna medicinska služba

Hrvatski zavod za hitnu medicinu
Kroz Zakon o zdravstvenoj zaštiti i provedbene pravne propise izrađena je pravna regulativa za reorganizaciju sustava hitne medicine. Vlada RH je donijela uredbu o osnivanju Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM-a). Zavod je osnovan kao javna zdravstvena ustanova i krovna stručna zdravstvena ustanova koja oblikuje doktrinu u djelatnosti hitne medicine.

Mreža hitne medicine
Nakon izrade i usklađivanja pravnih propisa, pristupilo se definiranju Mreže hitne medicine. Radna skupina HZHM-a je, u suradnji s nizom istaknutih stručnjaka iz zemlje i inozemstva te svim županijskim dionicima koji sudjeluju u organizaciji zdravstvene zaštite na svom području, izradila prijedlog Mreže hitne medicine koju je potom, sukladno svojim ovlastima, donio ministar zdravstva. Prilikom izrade Mreže uz stručne kriterije, broj intervencija i kadrovsku raspoloživost, radna skupina rukovodila se potrebama i specifičnostima pojedinog područja - prostornog (površina županije, gustoća naseljenosti, udio u ukupnom stanovništvu, udio u ukupnoj površini RH) i prometnog (kvaliteta cestovne infrastrukture, gustoća cestovne mreže, udaljenost od bolnice, područje koje pokriva jedan tim (radijus od 25 km)) te dostupnosti otocima. Tijekom godina, od objave prve Mreže hitne medicine uslijedile su i njene izmjene kako bi se povećala dostupnost hitne medicinske službe, pa je tako Mrežom hitne medicine danas predviđeno 914 timova hitne medicinske službe.

Županijski zavodi za hitnu medicinu
Paralelno s izradom Mreže hitne medicine krenulo se u osnivanje županijskih zavoda za hitnu medicinu. Osnovane su i medicinske prijavno-dojavne jedinice (MPDJ) prema županijskom modelu koje pokrivaju cijeli teritorij pojedine županije uz mogućnost komunikacije sa susjednim županijama što zahtjeva horizontalnu i vertikalnu komunikacijsku te informatičku umreženost. Završena je i implementacija TETRA sustava u MPDJ-ima koji omogućava veći geografski doseg i bolju pokrivenost signalom te uz umreženost s drugim županijama podrazumijeva i umreženost s Kriznim stožerom Ministarstva zdravlja, Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu i bolničkim odjelima hitne medicine. Novi ustroj MPDJ-a omogućava trajno praćenje cjelokupne izvanbolničke hitne službe tijekom 24 sata. Prijem hitnog poziva temelji se na Hrvatskom indeksu prijema hitnog poziva za medicinsku prijavno-dojavnu jedinicu.

Vozila hitne medicinske službe
Standardizirana vozila osiguravaju kvalitetan i siguran prijevoz pacijentima i medicinskim djelatnicima, ali i sigurnost cestovnog prometa u cjelini. Sva vozila su sukladno normi HRN EN 1789:2011 opremljena s: ventilatorom, defibrilatorom, aspiratorom, liječničkom torbom, torbom medicinskog tehničara, kovčegom za reanimaciju odraslih, kovčegom za reanimaciju djece, prslukom za imobilizaciju i izvlačenje, dugom daskom za imobilizaciju i izvlačenje s bočnim stabilizatorima te pripadajućim remenjem (za odrasle i djecu), rasklopnim nosilima s bočnim fiksatorima glave i remenjem za pričvršćivanje, vakuum madracem s ručnom crpkom, platnenim nosilima, setom okovratnika za imobilizaciju vratne kralježnice, setom splint udlaga za imobilizaciju okrajina za odrasle i djecu, setom vakuum udlaga za imobilizaciju okrajina za odrasle i djecu, prijenosnim kisikom (min. 400 ml pri normalnoj temperaturi, mjerač protoka maksimalnog kapaciteta od barem 15 l/min s ventilom za regulaciju), prijenosnim pulsnim oksimetrom (sa senzorom i za djecu) i grijačem infuzija.

Prema podacima u 2016. godini, sa 128 vozila nabavljenih u okviru Projekta unapređenja hitne medicinske službe i investicijskog planiranja u zdravstvu vozni park hitne službe u RH raspolaže s 362 vozila.