AKTUALNO

Upisi u srednju školu

Prim. dr. sc. Marina Kuzman, prof. vs., dr. med.

Nastavni zavod za javno zdravstvo
"Dr. Andrija Štampar"

Mladi se u Hrvatskoj, u razdoblju obrazovanja, s prvim velikim izazovom i osobnom mogućnošću odluke koja može presudno djelovati na buduće zanimanje i život, susreću prilikom prelaska iz osnovne u srednju školu.

Srednjoškolsko obrazovanje u našoj zemlji nije obvezno, ali je prema podatcima koje objavljuje Državni zavod za statistiku, nastavak školovanja vrlo visok - gotovo 95% djece u Hrvatskoj na neki način nastavlja srednjoškolsko obrazovanje. No ne uspijevaju svi - oko 20 tisuća adolescenata, odnosno osam posto mladih u dobi 15 do 19 godina ne pohađa srednju školu, a nisu niti zaposleni. Stoga realan i pametan odabir srednje škole ne samo da barem djelomično jamči i uspješan završetak srednjoškolskog obrazovanja odnosno daljnje karijere, nego može imati i gotovo presudno djelovanje na važne godine zahtjevnog sazrijevanja u adolescenciji.

Što je moguće objektivnije sagledavanje osobnih potencijala i mogućnosti, eventualnih objektivnih ili subjektivnih ograničenja, uvid u programe i stanje na tržištu rada – temeljni su elementi za razmatranje prijava za određeni program.

No nije situacija prelaska u srednju školu samo hladno objektivna – svaka mlada osoba ima i svoje težnje, vizije, želje, strahove, nade i svoju percepciju. Zanemariti tu stranu i pokušati biti samo hladno objektivan, može rezultirati možda pragmatičnom, ali ne i dobrom odlukom. Dobra odluka je za svakog adolescenta upravo ono što će na najbolji mogući način pomiriti želje i mogućnosti.

Dokument koji na godišnjoj razini uređuje postupak i elemente odlučujuće za upis u srednju školu je "Odluka o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u prvi razred srednje škole u školskoj godini 2014/2015", objavljen na stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. U dokumentu su navedeni kriteriji, elementi vrednovanja te dodatni i posebni elementi vrednovanja koji mogu osigurati izravan upis ili dodatne bodove. Isto je Ministarstvo objavilo i "Jedinstveni popis zdravstvenih kontraindikacija srednjoškolskih obrazovnih programa u svrhu upisa u prvi razred srednje škole". U dokumentu su navedene sve zdravstvene kontraindikacije za sve aktualne obrazovne programe u srednjim školama. Ne ulazeći u sve elemente koji mogu utjecati na broj bodova, zadržat ćemo se na ulozi i aktivnostima službi za školsku i adolescentnu medicinu u tom području rada.

Područje profesionalne orijentacije, odnosno obrazovnog usmjeravanja, jedno je od područja kojim se školska medicina intenzivno bavi. Sustavno praćenje ne samo rasta i razvoja, nego i zdravstvenog stanja i eventualnih zdravstvenih poteškoća tijekom osnovne škole, omogućavaju liječnicima školske medicine objektivnu procjenu mogućih utjecaja na izbor budućeg zanimanja.

U gore navedenom dokumentu "Elementi i kriteriji…" je posebna pozornost posvećena djeci koja imaju veće ili manje zdravstvene poteškoće te se reguliraju kriteriji, postupak i potrebna dokumentacija.

U osmom razredu osnovne škole je, prema redovitom Planu i programu mjera zdravstvene zaštite, predviđen sistematski pregled koji je usmjeren upravo na odabir budućeg školovanja te sagledavanje mogućih ograničenja ili zdravstvenih poteškoća koje na taj odabir mogu utjecati. Također se održava ciljani roditeljski sastanak, kako bi se roditelji upoznali sa samim postupkom te s eventualnim postupcima i dodatnim dokumentima koji će liječnicima školske medicine biti potrebni.

Važnu ulogu imaju i aktivnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i njegovih ispostava, koje pružaju uslugu profesionalnog usmjeravanja učenicima završnih razreda osnovne škole. Ona uključuje profesionalno informiranje i profesionalno savjetovanje, a provodi se u suradnji sa školama i roditeljima.

Profesionalnim informiranjem se učenicima i njihovim roditeljima pružaju informacije relevantne za donošenje odluka o nastavku školovanja, dok profesionalno savjetovanje uvažava i pokušava pomiriti individualne mogućnosti i potrebe učenika (sposobnosti, vještine, interese i motivaciju učenika) s mogućnostima obrazovanja i potrebama tržišta rada u pojedinoj regiji. U čitavom se procesu osobita pozornost obraća učenicima koji bi nakon završetka školovanja mogli imati otežan pristup tržištu rada.

Upis kandidata s teškoćama u razvoju

Učenici s teškoćama u razvoju su učenici koji su osnovnu školu završili prema posebnom ili prilagođenom programu ili redovnom nastavnom programu uz individualizirani pristup. Za ostvarenje prava izravnog upisa u neki od programa za koji je stručno mišljenje dala Služba za profesionalno usmjeravanje obvezno se trebaju priložiti sljedeći dokumenti:

• Rješenje Ureda državne uprave o primjerenom obliku školovanja, kojim se dokazuje da je učenik osnovnu školu pohađao na jedan od navedenih načina.
• Stručno mišljenje školskog liječnika za profesionalnu orijentaciju učenika, kojim se dokazuje postojanje zdravstvenih smetnji koje mogu značajnije sužavati mogući izbor obrazovnih programa (temeljem praćenja u osnovnoj školi i dodatne dokumentacije odgovarajućih specijalističkih službi). U dokumentu mora biti naznačena opcija a).
• Stručno mišljenje Službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o sposobnostima i motivaciji učenika za najmanje tri primjerena programa obrazovanja. Kandidati koji su osnovno obrazovanje završili po redovitom nastavnom planu i programu uz individualizirani pristup, kao i učenici koji su ga završili po prilagođenom planu i programu mogu školovanje nastaviti po redovitom nastavnom planu i programu uz individualizirani pristup ili po prilagođenom planu i programu. U iznimnim slučajevima školovanje se nastavlja po posebnom planu i programu.

Upis kandidata sa zdravstvenim teškoćama

Učenici sa većim zdravstvenim teškoćama su učenici kojima su zdravstvena oštećenja ili kronične bolesti i dulje liječenje znatnije utjecale na školski uspjeh te im sužavaju mogućnost odabira obrazovnog programa/zanimanja.

Ti učenici su završili školovanje po redovitom nastavnom planu i programu, ali su im teže zdravstvene poteškoće i/ili dugotrajno liječenje utjecali na postizanje rezultata tijekom prethodnog obrazovanja i/ili značajno sužavaju mogući izbor srednjoškolskog obrazovnog programa. Na postignute rezultate dodaje se jedan bod.

Za ostvarenje dodatnog boda za upis u neki od programa obvezno je priložiti sljedeće dokumente:

• Stručno mišljenje školskog liječnika za profesionalnu orijentaciju učenika, kojim se dokazuje postojanje zdravstvenih poteškoća koje su utjecale na postizanje rezultata tijekom prethodnog obrazovanja ili značajno sužavaju mogući izbor obrazovnih programa (temeljem praćenja u osnovnoj školi i dodatne dokumentacije odgovarajućih specijalističkih službi). U dokumentu mora biti naznačena opcija b).
• Stručno mišljenje Službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o sposobnostima i motivaciji učenika za najmanje tri primjerena programa obrazovanja.

Savjetovanje Službi za profesionalnu orijentaciju moguće je i za neodlučne učenike, odnosno one koji nemaju dostatne informacije te im je potrebna usluga informiranja o mogućim obrazovnim programima koji se mogu upisati u školama na području u kojem žive ili u obližnjim gradovima i mjestima te o zapošljavanju pojedinih zanimanja na navedenim područjima.

Savjet o najprimjerenijem profesionalnom odabiru daje se u usmenom obliku, učeniku i/ili njegovu roditelju, dok se pisano mišljenje Službe za profesionalno usmjeravanje izdaje temeljem Odluke o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole za tekuću školsku godinu.

Veliko i važno područje aktivnosti prije upisa u srednje škole je utvrđivanje jesu li udovoljeni zdravstveni zahtjevi, odnosno postoje li zdravstvene kontraindikacije za pojedine vrste obrazovnih programa. Zdravstveni zahtjevi odnose se na elemente koje zdravstveno stanje učenika treba zadovoljavati kako bi nakon završenog školovanja imao mogućnosti zapošljavanja. Ako su zdravstveni zahtjevi ispunjeni, smatra se da kandidat u trenutku upisa u srednju školu nema zdravstvenih prepreka za zanimanje, odnosno kvalifikaciju za koju se obrazuje.

Ako je utvrđena jedna ili više zdravstvenih kontraindikacija, smatra se da se učenik ne može obrazovati u tom programu. Mogu nastati situacije kada nema jasnih kontraindikacija, ali nisu ispunjeni svi zdravstveni zahtjevi te da učenik, nakon završetka školovanja, nema mogućnosti zapošljavanja u tom programu, što i oni i njihovi roditelji/staratelji moraju imati na umu.

U dokumentu "Jedinstveni popis zdravstvenih kontraindikacija …." navedeni su svi obrazovni programi, kao i tko je nadležan za izdavanje potvrde o nepostojanju kontraindikacija. Za većinu zanimanja za koja se traži određena zdravstvena sposobnost, bit će potrebna liječnička svjedodžba medicine rada. Za većinu programa za koje vrijedi nepostojanje općih zdravstvenih kontraindikacija potvrdu izdaje nadležni liječnik školske medicine.

No bez obzira na mogućnosti sustava, temeljnu samoprocjenu bi trebalo provesti osobno. U prvom redu informirati se o mogućnostima, analizirati interese te zatim pokušati procijeniti odnos između osobnih mogućnosti i prilika za zapošljavanje koje bi se mogle pružiti.

Mladi nisu nerealni u osobnim procjenama i spremni su i razgovarati o mogućim opcijama i sagledati mogućnosti te dosta objektivno razmatrati moguće karijere ili realne mogućnosti zapošljavanja. Mladi nerijetko pokazuju više objektivnosti od roditelja koji u najboljim namjerama nisu u procjeni mogućnosti i ostvarivanja ambicija dovoljno objektivni. Stoga je objektiviziranje situacije i multidisciplinarni pristup, uz uvažavanje osobnih mogućnosti i želja i sagledavanje ograničenja i potencijala, uistinu najbolji i najpoželjniji put za uspješan nastavak obrazovanja.

Raspon percepcije mladih o tome što žele biti i raditi u budućnosti šarolik je kao i ljudski karakteri – od onih koji odlučno i realno iskazuju želje i mogućnosti, preko onih koji jednostavno nisu spremni donositi odluke do sanjara kojima sve izgleda ostvarivo i moguće, bez obzira na okolnosti i realnost. Stoga se i savjeti i preporuke uz znanje i vještinu profesionalaca moraju barem djelomično prilagoditi i osobnostima pojedinaca. Samo tako će i taj prvi ozbiljniji izazov u obrazovanju biti ostvaren na najbolji mogući način.