Naslovnica uredništvo
 

 

Intervju
 
Tema broja
 
Čuvari zdravlja
 
Aktivno i zdravo starenje
 
Zdravstvena ekologija
 
Farmakoterapija
 
Građanske inicijative
 
Škola i zdravlje
 
Brojke govore
 
Feljton
 
  God.1 Br. 4 / 2014.
 
 

Aktivno i zdravo starenje

Značajke
termoregulacije
u gerijatriji

 

 

 

Dr. sc. Nada Tomasović Mrčela, dr. med.,

Nastavni zavoda za javno zdravstvo
"Dr. Andrija Štampar"

 
 

Uvaženi prof. dr. sc. Zijad Duraković, dr. med., predsjednik Hrvatskog društva za gerontologiju i gerijatriju HLZ-a predavao je na temu "Značajke termoregulacije u gerijatriji" 20. svibnja 2014. godine na 192. Gerontološkoj tribini.

Uvodno je o značenju 192. Gerontološke tribine govorio dr. Zvonimir Šostar, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" u nazočnosti oko 250 stručnjaka u zaštiti zdravlja starijih osoba, poglavito liječnika opće/obiteljske medicine, gerijatrijskih medicinskih sestara, fizioterapeuta i drugih. Prim. dr. sc. Spomenka Tomek – Roksandić, dr. med., voditeljica Referentnog centra MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba, CZG Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" prikazala je gerontološko-javnozdravstvenu analizu i usporedbu broja hospitalizacija i b.o. (bolnoopskrbnih) dana starijih osoba (65+) u Hrvatskoj od 2009. do 2013. godine koji se kontinuirano povećavao od 35,98 do 39,7% u ukupnom broju b.o. dana. Takvi gerontološkojavnozdravstveni pokazatelji upućuju na povećanu zdravstvenu potrebu za gerijatrijskom zdravstvenom skrbi na razini sekundarne, kao i primarne zdravstvene zaštite.

Brojne su specifičnosti nedostatne termoregulacije uslijed procesa starenja, tako da su osobe u starijoj životnoj dobi ugroženije od pojavnosti hipertermije (povišene tjelesne temperature) i hipotermije (snižene tjelesne temperature) u odnosu na mlađu populaciju.

CZG ZJZ "Dr. Andrija Štampar" izradio je preporuke za zaštitu od vrućine, kao i od hladnoće za starije osobe, koje je nužno primijeniti uz individualni gerontološki pristup te poznavanje rizičnih čimbenika (predisponirajućih bolesti i stanja, lijekova) za nastanak hipotermije i hipertermije. Pojavnost bolesti (poput vaskularnih), stanja (uslijed pothranjenosti, hipoglikemije i dr.), primjena određene medikamentozne terapije (npr. diuretici), kao i neprimjerena fizička aktivnost starijih osoba uz dehidraciju, mogu biti predisponirajući čimbenici za pojavnost incidenta vezanog za promjene u termoregulaciji. Fizikalne metode (utopljavanje ili hlađenje) i protokol mjerenja tjelesne temperature imaju izuzetan značaj u pristupu starijoj osobi s povišenom ili smanjenom tjelesnom temperaturom.

Posebnu pažnju je potrebno usmjeriti na specifičnosti pravovremenih i pravilno primijenjenih stručnih postupaka u slučaju pojavnosti hipertermije ili hipotermije u starijih osoba (npr. postupno utopljavanje u slučaju hipotermije, slojevita odjeća). U dubokoj hipotermiji su srčani zastoj ili ventrikularna fibrilacija česti uzrok smrti gerijatrijskog bolesnika. Naglašeno je da se takvog gerijatrijskog bolesnika ne bi smjelo proglasiti mrtvim sve dok se reanimacija pokaže nedjelotvornom nakon što se podigne tjelesna temperatura najmanje do 35.8°C.

Zaključno je istaknut značaj kontinuirane doedukacije iz gerontologije i gerijatrije te primjena preporuka za sprječavanje poremećaja u termoregulaciji starijih osoba, na što posebno trebaju upućivati timovi liječnika opće/obiteljske medicine koji imaju ključnu ulogu u provedbi zaštite zdravlja starijih osoba.