Zdravstvena ekologija

SIGURNOST KOZMETIČKIH PROIZVODA

Lidija Barušić, dipl.ing.

Nastavni zavod za javno zdravstvo
„Dr. Andrija Štampar“

Od srpnja 2013. godine u zemljama članicama Europske unije pa tako i u Hrvatskoj, na snazi je nova Uredba o kozmetičkim proizvodima br. 1223/2009/EZ. Uredba je donešena 2009. godine sa prijelaznim razdobljem do srpnja 2013., kako bi se industrija imala vremena prilagoditi novim pravilima. Regulatorna tijela zahtijevaju plasman sigurnih kozmetičkih proizvoda na tržište EU-a, detaljnu dokumentaciju kvalitativnih i kvantitativnih osobina kozmetičkog proizvoda, kao i postojanje jasnog lanca odgovornosti od proizvođača do potrošača. Time se želi povećati sigurnost kozmetičkih proizvoda na tržištu te omogućiti bolje informiranje potrošača. Znanstvena istraživanja i inovacije ključni su pokretači kozmetičke industrije, a Europska komisija, u suradnji sa znanstvenim odborom za sigurnost potrošača (SCSS), rješava pitanja sigurnosti i alergijskih svojstava kozmetičkih proizvoda.

Multinacionalne kompanije zapošljavaju velik broj znanstvenika u svrhu otkrivanja novih, učinkovitijih kozmetičkih sastojaka i formulacija i razvijanja proizvoda s jedinstvenim svojstvima. Period lansiranja novog proizvoda na tržište može trajati i nekoliko godina, a proizvođač je odgovoran za ispitivanje i sigurnosne procjene (Safety Assessment), koje se vrše u skladu s načelima dobre laboratorijske prakse (Good Manufacturing Practice, GMP) i propisima za kemikalije. Nadležna tijela u svakoj državi članici zadužena su za pregled, sigurnosne procjene i provjere proizvoda na svom tržištu i u tom smislu, oni bi trebali surađivati i razmjenjivati informacije, uključujući i informacije o ozbiljnim neželjenim učincima koji se mogu pripisati korištenju kozmetike. Uredba propisuje zahtjeve za definiranjem odgovorne osobe ili Responsible person (RP može biti proizvođač za EU proizvode ili zastupnik za one kozmetičke proizvode koji se uvoze i plasiraju na tržište zemalja EU-a).

Novitet je također Portal za prijavu kozmetičkih proizvoda koji se nalaze na tržištu EU-a ili CPNP-a (Cosmetics Products Notification Portal). Prijava se obavlja elektronskom poštom od strane odgovorne osobe, s ciljem nadzora tržišta i zaštite potrošača. Nova pravila odnose se i na uporabu nanomaterijala (moraju biti izrijekom odobreni i označeni na deklaraciji oznakom "nano"), a tvari razvrstane kao karcinogene, mutagene ili toksične za reprodukciju (CMR tvari) kategorije 1A, 1B ili 2 zabranjene su za uporabu u kozmetičkim proizvodima.

Po Uredbi je kozmetički proizvod deklariran kao svaka tvar ili smjesa koja je namijenjena dodiru s vanjskim dijelovima ljudskog tijela (koža, kosa i vlasište, nokti, usnice i vanjski spolni organi) ili sa zubima i sluznicom usne šupljine, isključivo ili prvenstveno radi njihova čišćenja, parfimiranja i/ili zaštite i održavanja u dobrom stanju, mijenjanja njihova izgleda i/ili korekcije tjelesnih mirisa.

Najčešći termini koji se koriste u kozmetici su preparativna i dekorativna kozmetika.

Preparativna kozmetika podrazumijeva široku paletu proizvoda koji njeguju i hrane kožu, štite je od štetnih utjecaja, ali i pripremaju za "make up" (noćne i dnevne kreme), mlijeka za čišćenje lica, tonik i sl.

Termin dekorativna kozmetika ili popularno zvana "šminka" prvenstveno se odnosi na proizvode u boji koji su namijenjeni promjeni izgleda osobe koja ju koristi (ruževi za usne, rumenila, maskare, sjenila, lakovi...).

Iako služi za uljepšavanje i njegu još od doba starih Egipćana kozmetika ne pruža samo zadovoljsvo ljepote, već može biti i opasna. Kozmetički preparati trebaju biti pažljivo birani i obzirom na sastav pogodni. Prisutnost svih tvari mora biti istaknuta na popisu u sklopu deklaracije pod oznakom "Sastojci ili Ingredients". Oni predstavljau informaciju potrošačima kako bi izbjegli uporabu onih kozmetičkih proizvoda koji u svojim formulacijama sadrže tvari na koje su intolerantni.

Kada se spominju sastavnice kozmetičkih proizvoda neizbježno je naglasiti da li se radi o sintetskim ili prirodnim. Naime uobičajeni proizvodi preparativne i dekorativne kozmetike povezuju se s mnogim iritacijama i alergijskim reakcijama upravo zbog svog sintetskog sastava. Na žalost, danas nas znanstvene publikacije upozoravaju na oprez i pri kupnji novih, neisprobanih proizvoda na biljnoj bazi upravo iz istog razloga. Pojedine biljne formulacije kod osjetljivih ljudi također mogu prouzročiti alergijske reakcije. Stoga je uvijek najbolje kod odabira novog kozmetičkog proizvoda izvesti mali alergijski test na unutarnjoj strani podlaktice i na kupnju se odlučiti ukoliko reakcija izostane. Biljni pripravci koji privlače pažnju potrošača jer se reklamiraju kao prirodni i bez aditiva istovremeno mogu biti privlačni i različitim mikroorganizmima pogotovo ako se prstima apliciraju na kožu. U posljednje vrijeme tržište preplavljuju proizvodi s oznakom "100% prirodno" i "paraben free", mada je često upitno koliko je toga prirodnog prisutno unutar sastavnica.

Najčešće alergijske reakcije kože koje su izazvane kozmetičkim proizvodima vežu se uz konzervanse, odnosno parabene. Osim alergijskih reakcija parabeni se povezuju s hormonalnim poremećajima, rakom dojke i prijevremenim starenjem, no čvrsti dokazi za to još uvijek ne postoje. Prema mišljenju stručnjaka iz organizacije International Journal of Toxicology, parabeni su niskotoksični spojevi koji obzirom na količinu u kojoj se nalaze u kozmetici nisu štetni, a najnoviji rezultati europskog Znanstvenog odbora za sigurnost potrošača (SCSS) nakon opširnog istraživanja utjecaja parabena na hormonalne procese, stvaranje kancerogenih stanica i njihove apsorbcije u organizmu glasi "sustavno izlaganje utjecaju parabena putem kozmetičkih proizvoda ima zanemariv utjecaj na organizam". Zbog mikrobiološke stabilnosti koju daju proizvodu, još od 1920. godine otkada su službeno u primjeni u kozmetičkoj industriji, smatraju se vrlo učinkovitima. Najveća osjetljivost na parabene može se očekivati kod djece, pogotovo djece do treće godine života, zbog slabo razvijenog imunološkog sustava, što je potaknulo Dansku kao prvu zemlju EU-a da zabrani parabene u dječjoj kozmetici.

Velika paleta kozmetičkih proizvoda, njihova sveopća dostupnost, okolišni uvijeti, životni standard, najčešće su poveznice s alergijskim reakcijama i senzibilizacijom kože. Kod kozmetike vrijedi pravilo, manje je više, što konkretno znači da bi se broj dnevno korištenih različitih kozmetičkih preparata trebao svesti na minimum (najviše tri) te da bi se prilikom apliciranja preparata na kožu trebala koristiti količina zrna graška.

Bliži se ljeto, a s njim stižu i godišnji odmori kada je gotovo teško i zamisliti žensku torbu za plažu bez sredstva za zaštitu od sunca. Od elektroničkih medija do tiskovina, neprestano smo bombardirani informacijama o štetnosti sunca i neophodnoj zaštiti koju nam osiguravaju određeni preparati te namjene.

Ne zaboravimo činjenicu da niti jedno zaštitno sredstvo za sunčanje ne pruža potpunu zaštitu te su navodi takve vrste u sklopu deklaracije znanstveno neutemeljeni i obmanjuju potrošače. Svi preparati za zaštitu od sunca sa istaknutim SPF faktorom (Sun Protection Factor) trebaju imati upozorenja o tome kako je u vrijeme najjačeg dijelovanja sunčevih zraka sunce potrebno izbjegavati te je, uz preparate za zaštitu od sunca, potrebno koristiti sunčane naočale i pokrivala za glavu. Pri odabiru preparata za zaštitu od sunca preporučuje se izabrati proizvod koji pruža zaštitu i od UVA i od UVB zračenja jer su oba štetna za ljudsko zdravlje. Često nas brine koji SPF odabrati, a da zaštita bude dovoljna. Rezultati će prvenstveno ovisiti o tipu kože, intenzitetu sunčevih zraka i količini kreme za sunčanje koja se koristi. Za najbolju zaštitu stručnjaci preporučuju korištenje krema za sunčanje s minimalnim SPF 15, primjenjujući odgovarajuću količinu (2mg/cm2 kože), sa ponavljanjem svaka dva sata, odnosno nakon svakog kupanja ili tuširanja.

Skala zaštite SPF vrijednosti i učinka ne daje linearne odnose što se može vidjeti na sljedećim primjerima:

- SPF 15 blokira 93% UVB zraka

- SPF 30 blokira 97% UVB zraka

- SPF 50 blokira 98% UVB zraka

Prema preporukama Europske komisije zaštita sa SPF 50+ praktički ne povećava zaštitu od opeklina i UVB zračenja u odnosu na zaštitu od SPF 50. Ako se ispravno koristi, SPF u rasponu od 15 do 30 pruža dostatnu razinu zaštite za normalnu kožu, a sve iznad toga ima značajniji samo financijski učinak za potrošača.

Mame su često zabrinute pitanjem koji SPF faktor sredstava za zaštitu od sunca pruža najbolju zaštitu njihovoj djeci. Bebe, odnosno djecu do tri godine starosti najsigurnije ćemo zaštititi ako ih ne izlažemo štetnom djelovanju sunca. Djeca u toj dobi sklona su alergijskim reakcijama, pogotovo kada su u pitanju nemineralni UV filteri (Oxybenzone, Dioxybenzone, Phenylbenzimidazole, Methoxycinnamate...), stoga ako samoinicijativno kupujemo preparate bez savjetovanja s pedijatrom, dermatologom ili ljekarnikom potrebno je birati sredstvo s minimalnim SPF 15, proučiti deklaraciju proizvoda i odabrati proizvode sa mineralnim UV filtrima (titan-dioksid ili cink-oksid). Također je uputno napraviti mali alergijski test na unutarnjoj strani podlaktice prije nego cijelo tijelo djeteta izložimo djelovanju sredstava za zaštitu od sunca.