Tumori kože mogu se podijeliti na dobroćudne i zloćudne. U dobroćudne tumore ubrajaju se madeži, fibromi, hemangiomi, seboroičke keratoze. Zloćudni tumori su rjeđi, a najučestaliji među njima su karcinomi i melanomi. Većina izraslina ili tumora na koži ipak je benigna, pri čemu je posebno značajna ispravna dijagnoza.

Pri određivanju tumora kože potrebno je obratiti pažnju, osim na karakteristike same lezije, i na kliničke karakteristike kože u cijelosti. Uz dob, spol i rasu pacijenta, uzimaju se u obzir subjektivni simptomi koje pacijent ima, izloženost suncu i anatomska lokalizacija. Za postavljanje dijagnoze potrebni su  također anamnestički podaci te rezultati dermatoskopije i biopsije.

Prema nekim istraživanjima čak će 40 do 50% ljudi svijetle puti do 65. godine života razviti barem jednu vrstu tumora kože. Važno je stoga prepoznati rane znakove jer se u početnoj fazi tumori kože mogu potpuno izliječiti.

Melanom (lat. melanoma) se ubraja među najzloćudnije tumore kože, a razvija se kao rezultat maligne transformacije stanica kože melanocita. Melanociti, stanice koje su inače normalan sastavni dio kože, nalaze se i u sluznicama dišnog i probavnog sustava, moždanim ovojnicama, oku pa čak i u limfnim čvorovima. Stoga osim na koži, može nastati, iako iznimno rijetko i na drugim mjestima u tijelu kao što su dišni putovi, probavni sustav, rodnica, mokraćna cijev, usta, mozak i unutrašnjost oka. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, melanom u 80% bolesnika nastaje na mjestu pigmentacije, tj. madeža. Maligna preobrazba češća je u displastičnim, nego nedisplastičnim madežima, u prirođenim nego stečenim, u velikima nego u malima. Znatno rjeđe nastaje na nepromijenjenoj koži. Melanom je najučestaliji u odrasloj dobi, a nema značajne razlike u prevalenciji među spolovima.  U žena je češći na ekstremitetima, a u muškaraca na trupu, no može se pojaviti i ispod nokta, između prstiju, kao i na vlasištu. Iako je melanom rijeđi nego drugi tipovi raka kože, ipak uzrokuje većinu (oko 75%) svih smrti povezanih s rakom kože.

Do danas nije poznat pravi uzrok nastanka malignog melanoma. Epidemiološka istraživanja pokazuju da se javlja češće u ljudi svijetle puti, kose i očiju te u onih koji imaju velik broj pigmentiranih kožnih lezija po tijelu (tzv. displastični nevus sindrom). Prema mišljenju mnogih autora, sunčevo svjetlo ima važnu ulogu u njegovu nastanku. U novije vrijeme sve se više ističe pojam tzv. rekreacijskog sunčanja, koje podrazumijeva prekomjerno izlaganje sunčevim zrakama vikendom te za godišnjih odmora. Najčešći je u zemljama blizu Ekvatora (Australija i Izrael imaju najvišu učestalost oboljenja u svijetu - oko 40 slučajeva na 100.000 ljudi).

Veličina problema

Incidencija i smrtnost od melanoma u porastu je u svijetu i u Hrvatskoj. Broj novih bolesnika udvostručuje se svakih osam do deset godina u većini europskih zemalja, tako da je stopa rasta učestalosti veća nego kod bilo koje druge vrste karcinoma.

Prema podacima Registra za rak, u raspodjeli novooboljelih od raka svih sijela u Hrvatskoj zloćudni melanom kože učestvuje s 3% i to podjednako u oba spola.

U Zagrebu je porastao broj novih slučajeva na 100.000 stanovnika sa 11,7 u 2002. godini na 14,0 u 2010. godini. Godine 2010. registrirano je ukupno 111 novooboljelih od čega 52 muškarca i 59 žena.  Incidencija melanoma značajno raste s dobi, tako da je najviša u najstarijoj dobnoj skupini (iznad 80 godina), zatim u dobnoj skupini od 70 do 74 godine te u dobnoj skupini od 60 do 64 godine. U Hrvatskoj se melanom dijagnosticirao u fazi dok je još bio lokaliziran u 31,4% bolesnika, u fazi zahvaćenosti regionalnih limfnih čvorova u 17,4% slučajeva, a s udaljenim metastazama u 7,6% slučajeva (2010. godina).

Zbog zloćudnih i dobroćudnih tumora kože u Zagrebu je u 2013. godini registrirano ukupno 2.491 hospitalizacija, što čini skoro 9% svih hospitalizacija zbog neoplazmi. Od toga je najviše hospitalizacija ostvareno zbog dobroćudnih tumora kože i melanocitnog madeža. Od zloćudnih tumora najviše je hospitalizacija bilo zbog ostalih zloćudnih novotvorina kože (te zbog zloćudnog melanoma kože.

Tablica 1. Hospitalizacije zbog zloćudnih tumora, tumora in situ i dobroćudnih tumora kože

u Zagrebu u 2013. godini

Zbog melanoma je u Zagrebu 2012. godine umrla 41 osoba (stopa 5,1/100.000), što predstavlja porast u odnosu na 2004. godinu, kada su umrle 34 osobe (stopa 4,4/100.000). U 2012. godini je porasla stopa smrtnosti i od ostalih zloćudnih novotvorina kože (0,1/100.000 u 2004; 1,4/100.000 u 2012. godini).