Ovaj članak ima za cilj pružiti informacije o pravima pacijenata oboljelih od malignih bolesti te mogućnostima njihova ostvarivanja.
Za početak je potrebno definirati pojam zdravstvene zaštite. Ona prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (pročišćeni tekst, NN br. 22/14) obuhvaća sustav državnih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprječavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju. Pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarenja najviše moguće razine zdravlja ima svaka osoba. Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju svaka osoba ima pravo i na novčanu naknadu.
Bitno je znati tko se smatra osiguranom osobom prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju. Neke od njih su:
- osobe u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
- osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad primaju plaću
- osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u drugoj državi članici ili trećoj državi koje nemaju zdravstveno osiguranje nositelja zdravstvenog osiguranja države članice ili treće države, odnosno koje nisu obvezno zdravstveno osigurane prema propisima države rada na način kako je to određeno propisima Europske unije, odnosno međunarodnim ugovorom
- članovi uprave trgovačkih društava i izvršni direktori trgovačkih društava, ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada kod druge pravne ili fizičke osobe u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici
- osobe koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, odnosno koje se stručno osposobljavaju za rad uz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja, sukladno posebnim propisima
- osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i ako nisu osigurane po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu
- poljoprivrednici koji u Republici Hrvatskoj obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje ako su vlasnici, posjednici ili zakupci te ako nisu obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i ako nisu osigurani po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu
- osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisani su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ako nisu zdravstveno osigurani po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu ili se nalaze na redovitom školovanju
- svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada
- korisnici prava na mirovinu prema propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske, ako imaju prebivalište ili odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj
- korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju po propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske, ako imaju prebivalište ili odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj
- korisnici mirovine i invalidnine koji to pravo ostvaruju isključivo od stranog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja, ako propisima Europske unije, odnosno međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno, ako imaju prebivalište ili odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj
- redoviti učenici srednjih škola i redoviti studenti visokih učilišta iznad 18 godina života koji su državljani Republike Hrvatske i imaju prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj, odnosno državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u drugoj državi članici koji u Republici Hrvatskoj imaju odobren privremeni boravak, pod uvjetom da nisu obvezno zdravstveno osigurani u drugoj državi članici, te stranci s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, s tim da to pravo mogu koristiti najduže do isteka školske godine, odnosno završetka akademske godine u kojoj su završili redovito školovanje, ali ne duže od navršene 26. godine života.
Budući da su ovdje navedeni samo neki od osiguranika, potpun popis osiguranika može se naći u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, NN br. 157/13 (http://narodne-novine.nn.hr) u članku 7. Pravo koje osiguranim osobama jamči ovaj zakon obuhvaća primarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, bolničku zdravstvenu zaštitu, pravo na lijekove koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova Zavoda, zdravstvenu zaštitu u drugim državama članicama i trećim državama.
Isti zakon osiguranim osobama u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja osigurava plaćanje Zavoda za zdravstvene usluge za cjelokupno liječenje zloćudnih bolesti, izvanbolničku hitnu medicinsku pomoć u djelatnosti hitne medicine koja uključuje hitni prijevoz (kopnenim, vodenim i zračnim putem), sukladno pravilniku ministra nadležnog za zdravlje, kućne posjete i kućno liječenje, patronažnu zdravstvenu zaštitu, sanitetski prijevoz za posebne kategorije bolesnika, sukladno pravilniku ministra nadležnog za zdravlje, zdravstvenu njegu u kući osigurane osobe, palijativnu zdravstvenu zaštitu. No, u nekim slučajevima osigurane su osobe dužne sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20% pune cijene zdravstvene zaštite, a koji iznos ne može biti manji od postotaka proračunske osnovice utvrđenih Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju te detaljnije informacije mogu se naći u tekstu članka 19. stavka 3. istog Zakona.
Ono što bi posebno moglo biti zanimljivo su mogućnosti prekogranične zdravstvene zaštite. Naime, osigurana osoba ima pravo na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja koristiti zdravstvenu zaštitu u drugim državama članicama i trećim državama. Pod tim se razumijeva pravo na upućivanje na liječenje, pravo na korištenje zdravstvene zaštite za vrijeme privremenog boravka u navedenim državama te pravo na drugu zdravstvenu zaštitu u skladu s odredbama propisa Europske unije, Direktive 2011/24/EU, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, međunarodnih ugovora te općih akata Zavoda. Pravo na upućivanje na liječenje osigurana osoba može ostvariti samo ako se radi o potrebi liječenja koje se ne provodi u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj, a može se uspješno provesti u prethodno navedenim državama. Zakon podrazumijeva i planiranu zdravstvenu zaštitu za koju osigurana osoba mora pribaviti prethodno odobrenje Zavoda, planiranu specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu za koju nije potrebno pribaviti prethodno odobrenje Zavoda i neodgodivu zdravstvenu zaštitu. Odobrenje je potrebno kada je zdravstvena zaštita uvjetovana smještajem osigurane osobe u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi preko noći u trajanju od najmanje jedne noći ili uporabom visokospecijalizirane i skupe medicinske infrastrukture ili medicinske opreme. O zahtjevu osigurane osobe za prethodnim odobrenjem odlučuje Zavod rješenjem. Treba ovdje imati na umu da Zavod ima pravo uskratiti prethodno odobrenje za prekograničnu zdravstvenu zaštiti ako će osigurana osoba prema kliničkoj procjeni nedvosmisleno biti izložena riziku u pogledu sigurnosti koji se ne može smatrati prihvatljivim, uzimajući u obzir potencijalnu dobrobit tražene prekogranične zdravstvene zaštite za osiguranu osobu te se ta zdravstvena zaštita može pružiti kod ugovornih subjekata Zavoda u roku koji je medicinski opravdan, uzimajući u obzir sadašnje zdravstveno stanje i vjerojatni tijek bolesti kod osigurane osobe.
Nadalje, osigurana osoba ima pravo i na naknadu troškova prijevoza neovisno o udaljenosti u vezi korištenja radioterapije i kemoterapije. Pravo na naknadu za troškove prijevoza ima i jedna osoba određena za pratitelja osigurane osobe pod uvjetom da je izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite utvrdio potrebu pratnje te da osigurana osoba kojoj je određen pratitelj ne ispunjava uvjete za korištenje sanitetskog prijevoza. Smatra se da je djeci do 18. godine života, kao i djeci osiguranika koja su koja su potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad, potrebna pratnja neovisno o tome ispunjavaju li uvjete za korištenje sanitetskog prijevoza.
Što se tiče privremene nesposobnosti za rad, za vrijeme kojeg osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće, važno je reći da se pod tim smatra odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti radi kojih je osiguranik spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom. Početak i dužinu trajanja privremene nesposobnosti za rad utvrđuje izabrani doktor. Izabrani doktor utvrđuje dužinu trajanja privremene nesposobnosti osiguranika ovisno o vrsti bolesti koja utječe na privremenu nesposobnost osiguranika u skladu s medicinskom indikacijom i smjernicama koje pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravlje, po prethodno pribavljenom mišljenju stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora, odnosno ovisno o drugim razlozima privremene spriječenosti za rad. Također, pravo na novčanu naknadu priznaje se i ako je privremena nesposobnost za rad nastupila zbog pratnje osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu HZZO-a izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta. Isto tako zbog privremene nesposobnosti za rad radi njege osigurane osobe djeteta do navršenih 3 godine starosti pravo na naknadu plaće traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 60 radnih dana. Za privremenu spriječenost za rad radi njege člana obitelji djeteta od navršene 3 do navršenih 7 godina starosti također pravo na naknadu plaće traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 60 radnih dana. Ako je dijete starije od 7 godina pravo na naknadu plaće traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 40 radnih dana. Posebno napominjem da pravo na privremenu spriječenost za rad osiguranik može ostvariti pod uvjetom da drugi roditelj nije nezaposlen, odnosno ako živi sam s djetetom (npr. samohrani ili razvedeni roditelj), da istodobno ne koristi to pravo za drugo dijete te da za dijete kojemu je potrebna njega nema priznato pravo roditelja njegovatelja. Nadalje, pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad radi njege osigurane osobe - supružnika s kojim osiguranik živi u zajedničkom kućanstvu traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 20 radnih dana.
U slučaju da je dijete oboljelo od maligne bolesti ili srodne bolesti koja neposredno ugrožava život osiguranoj osobi priznaje se pravo na smještaj uz dijete. Kako je na stranicama HZZO-a navedeno, osigurana osoba - jedan od roditelja djeteta mlađeg od 18 godina koje se nalazi na bolničkom liječenju u ugovornoj bolničkoj ustanovi (klinički bolnički centar, klinička bolnica, klinika) koja liječi djecu oboljelu od malignih bolesti ili srodnih bolesti koje neposredno ugrožavaju život ima pravo, ovisno o smještajnim kapacitetima ugovorne bolničke ustanove, na cjelodnevni smještaj uz dijete za vrijeme njegovog bolničkog liječenja, a na osnovi iste uputnice kojom je dijete upućeno na bolničko liječenje. Osigurana osoba koja ostvaruje pravo na smještaj nije obvezna sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite, a osiguranik koji u skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju može ostvariti pravo na naknadu plaće tijekom privremene spriječenosti za rad, za vrijeme tog smještaja ima pravo na naknadu plaće na ime privremene spriječenosti za rad zbog njege djeteta. U slučaju da ugovorna bolnička zdravstvena ustanova nema smještajnih kapaciteta roditelj djeteta ostvaruje pravo na naknadu troškova smještaja do maksimalnog iznosa po danu u visini neoporezivog iznosa dnevnice za službeno putovanje u zemlji (za mjesto udaljeno najmanje 30 kilometara i koje službeno putovanje traje više od 12 sati dnevno) utvrđene Pravilnikom o porezu na dohodak. Radi ostvarivanja tog prava potrebno je da bolnica nakon završetka liječenja ispuni tiskanicu pod nazivom "Potvrda o boravku roditelja uz dijete na bolničkom liječenju" i dostavi ju u nadležni regionalni ured, odnosno područnu službu HZZO-a koji će izvršiti naknadu troškova roditeljima. Naknadu troškova moguće je izvršiti u visini od 170,00 kuna po danu.
U pogledu načina ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja važno je reći da se ostvaruju bez donošenja rješenja, a na temelju odgovarajuće dokumentacije utvrđene Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i općim aktima Zavoda donesenim na temelju spomenutog Zakona.
Zainteresirane osobe mogu se obratiti za pomoć i dodatne informacije i raznim udrugama poput Udruge za pomoć oboljelima od malignih bolesti „Phoenix“ ili Udruzi „Krijesnica“. Udruga „Krijesnica“ bavi se ponajviše pravima djece oboljele od malignih bolesti. U njoj zainteresirane osobe mogu dobiti dodatne informacije o svojim socijalnim i zdravstvenim pravima kroz individualno informiranje koje se sastoji u direktnom kontaktu s obiteljima oboljele djece bilo u prostoru bolnice, prostoru Krijesnice ili kroz pisani i telefonski kontakt ili grupno informiranje na koje je pozvan stručnjak za pojedino područje kao gost predavač (HZZO, Pravobraniteljstvo za osobe s invaliditetom). Grupno informiranje održava se u prostoru Krijesnice i otvoreno je za sve zainteresirane roditelje suočene s malignom bolesti djeteta.
Također, u Pravnoj klinici Pravnog fakulteta djeluje Grupa za zaštitu prava pacijenata koja se, između ostalog, bavi pružanjem pravne pomoći u području zdravstvene zaštite i socijalnih prava. U suradnji s Gradom Zagrebom smo izdali i brošuru pod nazivom „Prava iz zdravstvenog osiguranja i prava pacijenata“ koja bi trebala biti zanimljiva svakom pacijentu, ali i poučna.
Imate dodatna pitanja? Kontaktirajte nas!
|